Novosti

Društvo

Zašto HLK treba ostati bez javnih ovlasti

Sve do jezive smrti NN branitelja koji se u utorak zapalio na Markovom trgu branitelji u javnosti nisu prikazivani kao luđaci. Kad su prijetili i bili nasilni, smatralo ih se osvetnicima protiv sistema koji ih ponižava; kad su dizali ruku na sebe, podrazumijevalo se da je to posljedica razočaranja u državu koju su stvarali

Large nata%c5%a1a   markov trg

Skandalozan istup saborske liječnice Gordane Štajminger proći će bez posljedica po nju (foto N1/Screenshot)

Hrvatski branitelji nikada nisu predstavljeni kao luđaci, koji god incident priredili i kakva god povijest bolesti stajala iza toga. Kad su prijetili i bili nasilni, smatralo ih se osvetnicima protiv sistema koji ih ponižava; kad su dizali ruku na sebe, podrazumijevalo se da je to posljedica razočaranja u državu koju su stvarali. Sve do jezive smrti NN branitelja koji je u utorak iz Koprivničko-križevačke županije došao na Markov trg, polio se benzinom, zapalio i dan kasnije umro.

Prema pričama očevidaca ovog strašnog događaja, čovjek je tog utorka ujutro bez riječi prišao južnoj strani ograde na Markovom trgu, na rešetke objesio nekakvu plastičnu vrećicu, izvadio dvije boce Jamnice od 1,5 litre, pa se počeo polijevati, prvo po glavi, a zatim i po hlačama. Natopljen benzinom, samoubojica je šutke iz džepa izvadio upaljač, kresnuo ga i pretvorio se u buktinju. Odmah je stiglo osiguranje, policija i liječnici, no čovjeku, unatoč promptnoj reakciji, nije bilo spasa.

Pod dojmom tragedije kojoj, ispostavilo se, nije prisustvovala, jer je u pomoć izgorjelom čovjeku poslala mlađu kolegicu i medicinsku sestru, saborska liječnica dr. Gordana Štajminger bila je pribrana samo dok se predstavljala kao "primarijus s mnogo iskustva u intervencijama". Sve što je nakon toga uslijedilo, samo je serija ispada kojima je "primarijus" publici dizala želudac i živce.

Pred novinarima je tragediju rekonstruirala koristeći prvo lice množine - kao da je osobno spašavala unesrećenoga - iako je na samom početku rekla da je taj zadatak delegirala neimenovanom medicinskom timu. Kako se ta nejasnoća u opisu kronologije događaja ponavljala, zbunjena je novinarka prekinula liječnicu, samo da bi raščistila razgovara li s očevitkinjom događaja ili osobom koja prepričava tuđe iskustvo, na što je dr. Štajminger kratko dobacila da je tamo "bila mlađa kolegica".

Na šokantan istup saborske liječnice osim SDP-ovca Kolarića nitko nije reagirao, pa ni HLK koja ima bogatu tradiciju neetičnog ponašanja u sličnim situacijama. Čovjek koji se spalio nedaleko Plenkovićeva kabineta nije iskoristiv u propagandi, pa nema ime, ne znamo što se s njim dogodilo i bit će pokopan kao luđak

I nakon toga je, opisujući postupanje prema bolesniku, govorila "mi".

Nitko se nije ni stigao zapitati zašto saborska liječnica, iskusna u hitnim intervencijama, nije bila dio spasilačkog tima, jer se ubrzo doznalo da je dio dragocjenog vremena posvetila istrazi o tome je li samoubojstvo pred Vladom i Saborom politički čin ili djelo luđaka. Stoga je odmah nakon tragedije i bez provedene istrage, mogla objaviti breaking news da je čovjek "kockar koji je propao u kocki, kojega je žena prošle godine prijavila", dodati da je bio "vidno rastrojen" i na kraju poantirati nebulozom da je "uobičajeno za takve ljude da rade takve...". 

Ponovo prekinuta, ovaj put novinarskim pitanjem je li samoubojstvo politički motivirano, dr. Štajminger nije uspjela dovršiti bizarnu misao da je uobičajeno da se propali kockari samospaljuju - baš pred Banskim dvorima - već je poantirala zaključkom da samoubojstvo kojem smo upravo svjedočili nije politički čin.

Problem je što se nikada u povijesti nitko nije zapalio na Markovom trgu.

Nakon što je tezu koju je liječnica izgovorila u Dnevniku HTV-a ponovio i novinar, strahotni je događaj istog trena pokopan kao osobna drama psihotične osobe kojoj ni danas ne znamo ime, jer po identitetu i sudbini takve osobe profesionalni i etični mediji ne ni smjeli dalje kopati.

Problem je što to inače stalno rade.

No, glave u Banskim dvorima su se očito konsolidirale oko toga da se ovaj događaj medijski ne tretira kao ranije tragedije s braniteljima. Dok su mlađa liječnica i sestra pomagala životno ugroženom čovjeku, po informatičkom su sistemu MUP-a naveliko pecani tragovi individualne patologije. I zaista, podatkovni ulov s kockom i prijavom žene bio je dovoljan da ohrabri dr. Štajminger da javno difamira duševnog bolesnika, iako bi je tako težak etički prijestup mogao koštati radikalnih sankcija. Druga je opcija da MUP u ovoj raboti uopće nije sudjelovao i da se liječnica isturila s čistom izmišljotinom, bez partijskog poticaja i čuvanja leđa, što bi bilo za još gore sankcije.

Problem je što teški etički prijestupi liječnike nikada ne koštaju sankcija.

Uostalom, nad ispadom svoje kolegice otvoreno se zgrozio jedino SDP-ov Branko Kolarić, dok je čak je i Možemova Ivana Kekin ne trepnuvši odbila komentirati incident, iako bi kao psihijatrica trebala biti osjetljiva na stigmatizaciju duševnih bolesnika.

Hrvatska liječnička komora (HLK) oglasila se tek dan poslije tragedije, ne na svoju inicijativu, nego na pitanje novinarke Nacionala. U odgovoru koji su kasnije poslali svim medijima najavili su da će tražiti očitovanje dr. Štajminger, ne spomenuvši pritom da to znači pokretanje disciplinskog postupka. Naime, prema Pravilniku o disciplinskom postupku HLK, očitovanje se od liječnika traži isključivo nakon zahtjeva za pokretanje postupka, a zahtjev mora biti predan osobi od koje se očitovanje traži. Kako ovdje nema podnositelja zahtjeva osim Komore, očito je da HLK pažljivim izborom riječi prvenstveno misli na to da ne naškodi ugledu kolegice, dok će ono što je napravila tko zna kad doći na red.

Gledajući zastrašujuće dugu tradiciju ponašanja HLK u sličnim prilikama, vjerojatno nikada. 

Na vijest o smrti Dina Dvornika poznati psihijatar dr. Slavko Sakoman medijima je 2008. godine ispričao cijeli niz detalja o stanju, povijesti bolesti i liječenju kultnog pjevača. Reagirao je HDZ-ov Andrija Hebrang, tvrdeći da je Sakoman odao liječničku tajnu, pa zatim tadašnji predsjednik HLK Hrvoje Minigo koji je izjavio da će "razmisliti hoće li komora nešto poduzeti". Ništa, jasno, nije poduzeto. Čuveni dr. Petar Kes branio se od javnih kritika predsjednika jedne udruge transplantiranih bubrežnih bolesnika tako što je opisao pacijentovo medicinsko stanje i još malo konfabulirao, da difamacija dobije na težini. U slučaju odvjetnice Line Budak jedan je liječnik detaljno opisao komunikaciju s Budak dok mu je još bila pacijentica, a još dvoje su je javno izvrijeđali. S traumatoloških odjela hrvatskih bolnica desetljećima cure podaci pacijenata prema odvjetničkim uredima, tek je nedavni tekst u Novostima pokrenuo policijsku istragu. Nedavno je inicijativa od više stotina socijalnih radnika jedina upozorila da medicinsko osoblje Kliničke bolnice Sv. Duh bez dopuštenja skrbnika izlaže napušteno novorođenče medijskoj pažnji. Reagirala je i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, ne i HLK.

Govoreći o buktećem čovjeku na Markovom trgu kao o društvenom talogu, saborska je liječnica obogatila ružnu tradiciju liječničke dehumanizacije pacijenata, ovaj put za ime i za račun HDZ-ovog PR aparata. Dok su branitelji bili meta i sredstvo manipulacije u ideološkom ratu protiv liberalnih vlada, taj je aparat sve incidente i tragedije u koje su bili uključeni predstavljao kao aktivizam na pravoj strani povijesti. Nevenka Topalušić proglašena je žrtvom borbe protiv Vlade Zorana Milanovića u Savskoj 66 i po njoj je nazvan prostor pred tom adresom, dok čovjek koji se spalio nedaleko od Andreja Plenkovića i njegovog kabineta nije iskoristiv u propagandi, pa nema ime, ne znamo što se s njim dogodilo i bit će pokopan kao luđak.

Šokantna uloga jedne liječnice u toj operaciji još jednom podsjeća na to da HLK-u treba oduzeti javnu ovlast nadzora nad svojim članstvom. Čak i ovakva država bi u obavljanju te dužnosti bila perspektivnija od strukovne komore.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više