Udruženje ‘Protiv zaborava’ sa sedištem u Zagrebu koje okuplja porodice nestalih u ratu 90-tih godina, uglavnom srpske nacionalnosti, održalo je 30. avgusta, na Međunarodni dan nestalih, sastanak u Borovu s ciljem razmene informacija sa svojim članovima na istoku Hrvatske. Prema rečima predsednice Udruženja Marice Šeatović, od prošle godine, kada je ovakav sastanak bio održan u Dalju, identifikovano je samo šest osoba, žrtava stradalih u ‘Oluji’ 1995. godine.
- Za mene je ovo humanitarno pitanje, a politika je glavna prepreka zbog koje nema saradnje između Hrvatske i Srbije. Jedna i druga strana treba da popuste i počnu konkretno raditi kako bi porodice nestalih, bez obzira da li su Srbi ili Hrvati, došle do posmrtnih ostataka članova svojih porodica, da imaju gde otići na grob, da zapale sveću i polože cveće - kaže Marica Šeatović, ratna stradalnica, čiji je suprug Mihajlo ubijen u Novskoj, gotovo na kućnom pragu, a počinioci nikada nisu kažnjeni. U sudskom procesu koji je izgubila, sutkinja je hrvatske vojnike koji su 21. novembra 1991. godine Mihajla i još troje srpskih civila, prvo mučili, a na kraju i ubili, opravdala činjenicom ‘da su bili revoltirani slikama pada Vukovara’. Osim što počinioci nisu kažnjeni, Marica Šeatović je na kraju morala da plati i sudske troškove. Ni Miloš Kolundžija iz Borova nema mira već 24 godine. Traži brata koji je nestao u avgustu 1995. godine u dobi od 45 godina.
- Moj brat je nestao u Crnom Potoku, opština Vrginmost. Nešto posmrtnih ostataka je pronađeno, ali to nije bilo dovoljno za DNK analizu. Otac nam je još živ i njegova je želja da za života sahrani posmrtne ostatke svog sina. Meni se, ipak, nakon toliko godina čini, da od pronalaska neće biti ništa - kaže Miloš Kolundžija. Sastanku je prisustvovala saborska zastupnica SDSS-a i članica ovog Udruženja Dragana Jeckov.
- Svesni smo činjenice da se i dalje manipuliše brojkama, ali smo isto tako svesni toga da se samo razmenom podataka između Hrvatske i Srbije taj broj može smanjiti, a porodice konačno naći svoj smiraj pronalaskom posmrtnih ostataka svojih najmilijih. Ovo Udruženje je dokaz da postoje civilne žrtve rata srpske nacionalnosti i da postoje zločini koji još nisu otkriveni i o kojima se ne govori - poručila je Jeckov. Na potrebu ravnopravnog tretmana svih žrtava rata, upozorila je i Dokumenta - Centar za suočavanje s prošlošću.
- Prateći izvještaje s događanja na kojima se obilježavao dan nestalih osoba i s tim povezane aktivnosti najviših državnih dužnosnika, mogao se steći jasan i jednostran dojam da su sve nestale osobe hrvatske nacionalnosti, stradale u Domovinskom ratu, za čiju se sudbinu ne zna te da je ključ rješenja tog pitanja isključivo u državnim strukturama Republike Srbije. Premijer Andrej Plenković je primio predstavnike obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, bez sudjelovanja Udruženja ‘Protiv zaborava‘ sa sjedištem u Zagrebu i Udruženja ‘Suza‘ sa sjedištem u Beogradu, koja okupljaju porodice stradalih Srba. Komemoracije koje su održane bile su primarno vezane za nestale hrvatske branitelje ili civile koji su stradali u velikosrpskoj agresiji, dok za stradale i nestale s druge strane rata, pretežno srpske nacionalnosti, nije bilo mjesta. Time se još jednom dovelo u pitanje je li hrvatska vlast u stanju priznati sve ubijene 90-tih kao stradale građane Republike Hrvatske kojima dugujemo pijetet - navodi se, između ostalog, u saopštenju Dokumente.
