Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen je u nedjelju u prepunom Novinarskom domu u Zagrebu u kojem je bilo i 14 pripadnika njemačkog ‘Marša živih’. Članovi tog pokreta, koji okuplja potomke suradnika nacističke Njemačke, iskazali su žaljenje zbog zločina svojih predaka, privrženost borbi protiv antisemitizma i Državi Izrael te izrazili saučešće nekoliko preživjelih žrtava holokausta koji su bili u dvorani, kao i njihovim potomcima.
Kazavši da im je velika čast što su se našli u Zagrebu na obilježavanju ovog dana i da im je dopušteno govoriti na njemačkom jeziku, istom onom na kojem su bile izgovarane i strašne stvari iz vremena holokausta, predstavnica pokreta Claudia Koetzer kazala je da dolazi iz zemlje koje je ‘doživjela nezasluženu milost’ i koja još nosi krivnju zbog zlodjela počinjenog u prošlom stoljeću, i to ne samo prema žrtvama nego i prema njihovim potomcima.
Claudia Koetzer je istaknula da dojam da se u Njemačkoj danas puno piše i govori o nacionalsocijalizmu može zavarati, s obzirom da i sada u toj državi postoji 20 posto stanovništva koje ima antisemitske predrasude s rastućom tendencijom. Kazala je da dolazi iz grada Tuebingena gdje je bilo prvo njemačko Sveučilište bez Židova i s kojeg stiže tristotinjak izravno odgovornih masovnih ubojica iz vremena Drugog svjetskog rata. Usprkos činjenici da se radi i o gradu filozofa i pisaca, tek 80-ih godina prošlog stoljeća krenuo je proces suočavanja s prošlošću. Do tada je, nastavlja, preko tih zločina bio podignut veo šutnje, baš kao i u dobrom dijelu ostatka Njemačke, premda su praktički u svakoj obitelji bili pripadnici njemačke armije ili barem simpatizeri nacističkog pokreta.
Prisutnima se obratio član pokreta čiji je otac bio Hrvat, a koji je tek prije desetak godina, kada je doznao za ustaške zločine, shvatio otkud ocu prezir prema Židovima i Romima
- Svi su sve znali, holokaust se događao pred očima njemačkog naroda, ali se o toj krivnji šutjelo, pa u obiteljima nije bilo nikakvog pokajanja - kazala je Claudia Koetzer.
Objasnila je da su ‘Maršem živih’ željeli upozoriti na upravo na šutnju, jer su baš njihovi preci sudjelovali u ubijanju Židova i njihovoj deportaciji. Ispričala je da se o njenom djedu, koji je nestao u Rusiji, u obitelji nije razgovaralo sve dok nije istražila i otkrila da je kao njemački vojnik sudjelovao u nizu bitaka, posebno u Ukrajini, gdje su bile velike židovske zajednice uništene tokom rata. Tek 1980-ih godina, dodaje, došlo je do početka suočavanja s vlastitom prošlošću, osnovan je i muzej posvećen holokaustu, tako da grad godišnje posjeti oko 3.000 izraelskih turista.
Nakon što je Tena Bunčić, praunuka karlovačkog Židova stradalog u holokaustu, ispričala vlastito iskustvo i pokušaje Karlovčana da ga spase zajedno s ostatkom obitelji, članovi ‘Marša živih’ ispričali su svoj iskustva. Redom se radilo o kritiziranju obiteljske šutnje o sudjelovanju predaka u zločinima prema drugima i drugačijima ili prešućivanju činjenice da su nekoliko kilometara od njihovih gradova bili smješteni logori, za koje su morali znati. Djedovi i pradjedovi su nekima od njih bili u SS jedinicama za što su doznali tek poslije, što im je bilo naročito teško s obzirom na blizak familijarni odnos. Neki su za taj dio obiteljske povijesti doznali tek kroz autobiografije. Posebno je mučno bilo svjedočenje jedne od članica pokreta kojoj je obitelj, tokom 1930-ih godina, bila poznata kao nacistička - otac se kao tenkist borio u Rusiji, a baka je bila nadzornica dječjeg logora u Poljskoj u kojem je umrlo ili pobijeno 20.000 djece. Prisutnima se obratio i član pokreta čiji je otac bio Hrvat, a majka Njemica, koji je tek prije desetak godina, kada je doznao za ustaške zločine, shvatio otkud ocu prezir prema Židovima i Romima.
Sanja Zoričić-Tabaković, voditeljica Šoa akademije i predstavnica židovske nacionalne manjine Grada Zagreba, upozorila je da se Židovi nikad nisu oporavili od posljedica holokausta i podsjetila na važnost stalnog učenja u školama o onome što se dogodilo. Na obilježavanju dana oslobođenja Auschwitza, uz preživjele logoraše i njihove potomke, bili su i novi izraelski veleposlanik Ilan Mor, predstavnik njemačkog veleposlanstva Guenther Harald Seibel, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer, predsjednik zagrebačke Židovske općine Ognjen Kraus, zagrebački rabin Luciano Moše Prelević, ravnatelj Javne ustanove Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković, Zoran Pusić iz Antifašističke lige RH, Vesna Teršelič iz Documente te Predrag Matić, zastupnik SDP-a.
Prikazan je i izraelski dokumentarni film ‘Zaboravljeni’ redateljice Nitze Gonen o stradanju Židova na Balkanu, a prije nekoliko dana holokausta su se prisjetili i u Katoličkoj crkvi, razvivši transparent tim povodom na zagrebačkoj katedrali, kada je nadbiskup Josip Bozanić osudio nacističke zločine prema Židovima, kao i stradanja u Jasenovcu.
