Mansplaining je način na koji muškarac razgovara s nekim, uglavnom ženom, arogantno i s visoka govori o nečemu što mu je nepoznato, s pogrešnom pretpostavkom da on zna više o toj temi od osobe/žene s kojom razgovara – čitamo u jednom od novijih članaka na hrvatskoj Wikipediji. Iako taj poprilično raširen način ponašanja različito djeluje na osobe koje su mu bile izložene ili koje su ga uočile – od ljutnje, frustracije, razočaranja ili propitivanja vlastitog znanja i sposobnosti – autorica ovog teksta držala se zadanih pravila pisanja i uređivanja, pristupivši mu enciklopedijski i uravnoteženo. Definirala je pojam, objasnila njegovo podrijetlo i navela kritike njegova korištenja, a sve je potkrijepila vjerodostojnim izvorima.

To je samo je jedan u nizu tekstova na Wikipediji koje su napisale i uredile žene okupljene oko projekta WikiOna. One su prošle godine krenule stvarati nove sadržaje na najpoznatijoj internetskoj enciklopediji, uhvativši se u koštac s, uvjetno rečeno, jednom vrstom mansplaininga. Ivana Zanze iz udruge Rode, koja je pokretač projekta, kaže nam kako je znanje koje je trenutno dostupno na svim wiki-projektima pisalo tek 20 posto žena urednica.

- Wikipediju možemo smatrati i globalnom online evidencijom ljudskog doprinosa, a na Wikipediji na engleskom jeziku je među biografijama prisutno tek 18 posto biografija žena. U nas je stanje još i puno gore - objasnila je.

Kaže i da je očekivano da je manje takvih sadržaja kad žene čine tako malen postotak među urednicima te da će muškarci prije pisati o drugim muškarcima. Uočila je i da su zanemarene teme iz područja ženskih prava i zdravlja žena, reproduktivne pravde, ljudskih prava, ravnopravnosti i vidljivosti žena i ranjivih skupina. Tih tema su se stoga uhvatile nove urednice na Wikipediji, mahom članice organizacija civilnog društva, aktivistkinje, feministkinje i novinarke. Dobna ograničenja za suradnice također ne postoje, pa su, primjerice, na Wiki-maratonu u rujnu sudjelovale i dvije petnaestogodišnjakinje, a u projekt je uključeno i nekoliko umirovljenica.

- Dosad smo u ovom našem prioritetnom području napisale 55 novih članaka, uredile i popravile najmanje 25 postojećih, lektorirale još niz drugih. Teško mi je sad izdvojiti neki od tekstova, ali, na primjer, tekstovi o fenomenima poput mansplaininga ili tehnika dominacije su odličan primjer koliko je Wikipedija moćna u prezentiranju informacija jer je ranije bilo teže naći jasnu definiciju tih fenomena na pretražniku, a čim smo tekstove stavile na Wiki oni su odmah bili na vrhu rezultata kod pretraživanja – dodaje Zanze.

Na temama nasilja nad ženama ranije je bilo dosta relativizacije.

- I to polako uređujemo - kaže Zanze.

Prisjetila se da su ih neki sadržaji o ženskom zdravlju i šokirali. Primjerice, dojenje je bilo obrađeno samo pod temom "Sisanje s aspekta zoologije". Pored toga, Wikipediju na hrvatskom jeziku obogatile su s 12 novih tekstova o ženama – aktivistkinjama, feministkinjama, borkinjama za ljudska prava ili primaljama.

Naša sugovornica kaže da se ideja za uređivanje Wikipedije pojavila prije dvije godine, na jednom sastanku Rodina tima, kada se razgovaralo o poteškoćama nastave na daljinu i nemogućnosti pronalaska provjerenih informacija na internetu.

- Mi nismo baš koristile Wikipediju na hrvatskom jeziku kao izvor pa nismo ni obraćale pažnju na nedostatan ili pogrešan sadržaj za osnovnoškolce i srednjoškolce na njoj, dok nismo počele tada promišljati o tome da oni možda upravo taj sadržaj, jer im je prvi predložen na pretražniku, koriste kao relevantan - objašnjava.

Bojazan da je učenicima Wikipedija na hrvatskom jeziku primarni izvor znanja pojavila se i ranije u našem društvu jer je sve donedavno tim servisom dominirala radikalna desničarska grupa, odnosno administratori koji su ga punili revizionističkim i nacionalističkim sadržajem. S obzirom na takvu reputaciju hrvatske Wikipedije, nije lako iznova vratiti povjerenje korisnika.

- Kad nekom kažemo da uređujemo tekstove na Wikipediji, dogodi se da moramo objašnjavati da ne doprinosimo time njenom kontroverznom, nacionalističkom i šovinističkom sadržaju i da je važno ne odustati od ideje slobodne enciklopedije jer je i ideja, ali i njen doseg, ogromna - kaže Zanze i dodaje da će hrvatskoj Wikipediji sigurno trebati dulje vrijeme da se oslobodi takvog imidža i sadržaja.

- Važno je i naglasiti da ima urednika koji kroz sve te godine nisu odustali od uređivanja Wikipedije na hrvatskom jeziku, da su se suprotstavljali adminima i urednicima koji su napravili da se našu Wikipediju doživljava "smećem" i da su oni i izglasali trajni ban i/ili oduzimanje administratorskih ovlasti tim urednicima. Naravno, time nisu riješeni svi problemi, ali je otvoren neki mirniji prostor za naše sudjelovanje - dodaje.

Suradnice na projektu prošle su već osnovnu edukaciju i nekoliko radionica, a Zanze napominje da je za uređivanje Wikipedije jednako važno upoznavanje s kulturom i pravilima same zajednice, poznavanje sučelja, poštivanje autorskih prava te poznavanje teme o kojoj se piše i sposobnost njenog nepristranog prezentiranja. Velik poticaj i ohrabrenje dobile su od nekoliko iskusnih urednika i jednog admina te HrV inicijative koja se bavi praksama na Wikimedijinim projektima.

- Da biste doprinijeli Wikipediji, bilo u dobrom, bilo u lošem smislu, to možete napraviti i sa svojeg mobitela, ne trebate biti ni ulogirani, pa zato ima i dosta vandalizama. Dakle, nema straha da su za osnovno uređivanje ili unošenje teksta potrebna neka poznavanja koda ili slično. Nema ni bojazni da ćete nešto zauvijek uništiti, izbrisati greškom tuđi rad i slično, jer Wikipedija čuva sve izmjene i svaka se slučajna pogreška može popraviti - objašnjava Ivana Zanze.

Kaže i kako su neke od sudionica odustale kad su osvijestile da se na Wikipediju stavlja sasvim drukčiji sadržaj od onog koji inače pišu jer on treba biti "enciklopedijski, ogoljen na razinu informacija, a ne aktivistički, pokretački, ostrašćen". Ipak, naša sugovornica smatra da je sam čin postavljanja dotad nepostojećih tema, ispravljanja namjerno napisanih pogrešnih informacija i bolje pozicioniranje žena na Wikipediji, a time i na internetskim pretraživačima – aktivistički čin.

Inicijatoricama projekta WikiOna u ovom je trenutku važno stvoriti povjerenje potencijalnih urednica, žena koje su stručne u svojim područjima, i ohrabriti ih da sudjeluju u stvaranju "velike baze kvalitetnih informacija".

Što se tiče ostalih korisnika, Zanze misli da Wikipedija vjerojatno neće nikad imati povjerenje onih ljudi koji ionako imaju pristup drugim izvorima znanja i koji informacije redovito provjeravaju.

- Ali naš uobičajeni cinični stav prema Wikipediji neće promijeniti činjenicu da je ona prvi, a često i jedini izvor informacija svima onima koji takve resurse nemaju, a prvenstveno djeci - i mnogim odraslima, a pogotovo starijim generacijama - koja nekritički pristupaju informacijama s interneta - zaključuje Zanze.

 

Tekst je izvorno objavljen u mjesečnom prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma