Srbija je od 14. lipnja domaćin vojne vježbe "Platinasti vuk 2023". Vježba će se održavati do kraja mjeseca na jugu Srbije, u Bujanovcu na granici s Kosovom. Uz Vojsku Srbije u njoj sudjeluju vojnici iz 11 zemalja okupljenih u NATO-ovu Partnerstvu za mir. Među njima je i sto američkih vojnika. Zbog "Platinastog vuka" Srbija je, zasad kao izuzetak, prekinula moratorij na održavanje vojnih vježbi sa stranim partnerima koji je uvela u veljači prošle godine, nekoliko dana nakon početka ruske agresije na Ukrajinu.

Iz američke ambasade u Beogradu ocijenili su da je odlukom da ipak sudjeluje u vojnoj vježbi s članicama NATO-a "Srbija napravila izbor da bude deo Zapada, a to uključuje dalju integraciju s evroatlantskim bezbednosnim strukturama i partnerskim vojskama". Glasnogovornik američke ambasade poručio je srpskoj i regionalnoj javnosti i ovo: "I što više budemo vežbali zajedno, to ćemo biti efikasniji u postizanju zajedničkog cilja, regionalnog mira i stabilnosti, i očuvanja Evrope kao celovite, slobodne i u miru." Dodali su i da "što je veća integracija Srbije u evroatlantske bezbednosne strukture, njen put do konačnog članstva u Evropskoj uniji biće kraći".

Ovogodišnja vježba "Platinasti vuk" bit će osma po redu jer ih je u razdoblju od 2014. do 2021. održano sedam. Namjestilo se tako da će ona biti održana ubrzo nakon što je Kosovo izbačeno iz NATO-ove vojne vježbe "Defender Europe 2023" zbog izazivanja najnovijih sukoba na sjeveru Kosova s većinskim srpskim stanovništvom. I dok će se srpska vojska uvježbavati s članicama NATO-a u općini s brojnom albanskom manjinom na jugu Srbije, Kurtijeva vlada ne odustaje od "uvođenja pravne države" na sjeveru Kosova hapseći Srbe koje optužuje da su organizirali nasilne prosvjede protiv kosovskih policijskih specijalaca dok su zauzimali sjedišta četiriju općina sa srpskom većinom kako bi u njih smjestili albanske gradonačelnike izabrane na izborima koje su srpski birači listom bojkotirali.

"Ruski trojanski konj na Balkanu", kako kosovski premijer Kurti i mnogi drugi u regiji već godinama tepaju Srbiji, odabrao je da "bude deo Zapada", a Kosovo kao "najameričkija država na Balkanu" iščekuje kakve će joj još sankcije uvesti SAD i Europska unija zbog Kurtijevog policijskog "uvođenja pravne države" na sjeveru Kosova. O sve boljim američko-srpskim odnosima proteklih je dana govorio i američki ambasador u Beogradu Christopher Hill. On je, između ostalog, poručio da je SAD-u "važno da Srbija postane članica EU-a, što mi apsolutno podržavamo, jer EU predstavlja grupu možda naših najboljih prijatelja na svetu. Stalo nam je da Srbija postane deo EU-a i da naši odnosi ne budu samo bilateralno dobri, već da budu i deo EU-a".

Srbija i SAD konačno su pronašli zajednički jezik i o Kosovu, iako se oko njegove državne samostalnosti još dugo neće sporazumjeti. Točku spajanja našli su u Briselskom sporazumu. Hill o njemu govori isto što i srpske vlasti. "Mi zaista insistiramo da ono što je dogovoreno mora da se sprovede, znači, govorimo o originalnom Briselskom sporazumu. Ne kažem da francusko-nemački sporazum nije u raskoraku sa Briselskim sporazumom. Oni su svakako povezani. Koncept da prethodni sporazum mora da bude sproveden, deo je francusko-nemačkog sporazuma", izjavio je Hill i zaključno poručio: "Mislim da se treba vratiti na ono osnovno pitanje, a to je budućnost srpske zajednice na Kosovu. Oni tamo žive vekovima i moraju znati kakva im je budućnost. Tako da je fundamentalno pitanje da se pozabavimo onim što potiče iz originalnog Briselskog sporazuma, a to je Zajednica srpskih opština. To apsolutno mora da se sprovede, ukoliko očekujemo da neko u buduće sporazume ima poverenje."

Približavanje Vučićeve Srbije SAD-u nije se dogodilo preko noći. Taj proces već godinama traje, a rat u Ukrajini učinio ga je gotovo neizbježnim jer bez čvršćeg povezivanja u euroatlantske integracije Srbija bi opet postala usamljeni otok kao što je bila na kraju prošlog stoljeća. Skupo je to tada platila i još uvijek plaća zaostatke. Osim toga, i aktualni unutarnji političko-ekonomski procesi tjeraju koalicijsku vlast Vučićevih naprednjaka na sve izraženije oslanjanje na EU i SAD. U prvoj polovini ove godine srpska ekonomija počela je gubiti dah. Planirani 2,5-postotni rast BDP-a teško da će ove godine biti ostvaren jer se na domaće generatore negativnih ekonomskih kretanja nadovezala i recesija u glavnim srpskim vanjskotrgovinskim partnerima Njemačkoj i Italiji, a ni poljoprivredi se, kao jednoj od uzdanica srpske ekonomije, ove godine zbog obilnih proljetnih kiša ne piše dobro.

I masovni prosvjedi koji se već drugi mjesec održavaju u središtu Beograda počeli su uzimati ekonomski danak. Otkad su od izvorne pobune protiv sve raširenijeg nasilja u Srbiji prerasli u klasične opozicijske prosvjede protiv vlasti, isprovocirali su Vučićevu vlast da započne pripreme za održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora, pa i driješenjem državne blagajne mimo fiskalnih pravila koje je sama propisala i provodila kako bi zemlju konačno izvukla iz ekonomskog gliba u kojem se već desetljećima koprca. Izvanredno povećanje mirovina i plaća zaposlenima u dijelu državnog i javnog sektora, vatrogasno povećanje poljoprivrednih subvencija i isplata jednokratne pomoći pojedinim skupinama stanovništva dio su paketa predizbornog podilaženja biračima, ali i mjere koje ugrožavaju fiskalnu stabilnost zemlje s dvojbenim posljedicama po njezin privredni rast u ovoj i sljedećoj godini.

Kako opozicija najavljuje da će već ovoga tjedna blokadom prometnica diljem Srbije radikalizirati prosvjede ako vlast ne udovolji njezinim zahtjevima, Vučićevoj Srbiji sve je izglednije suočavanje s političko-ekonomskom destabilizacijom u kojoj bi mogla ostati bez svojih glavnih aduta – značajnog priliva stranih investicija i velikih infrastrukturnih projekata koje je već započela ili planirala uskoro realizirati. Već to što Europska unija i SAD šutke promatraju masovne opozicijske prosvjede u Beogradu ustupak je Vučićevoj vlasti da im se kako zna i umije pokuša othrvati bez miješanja sa strane, a ako joj pritom pruže ruku pri svladavanju negativnih ekonomskih trendova, dobit će dodatni vjetar u leđa pred sve izvjesnije izvanredne parlamentarne izbore. To što se MMF nije usprotivio prekorednom posezanju u državnu blagajnu zbog predizbornog vabljenja birača ukazuje na to da bi Zapad doista mogao diskretno pomoći Vučićevoj vladajućoj ekipi da barem još neko vrijeme upravlja Srbijom. Zauzvrat je dobio "Platinastog vuka" na teritoriju Srbije, unatoč prijetećim porukama Rusije da će tu NATO-ovu vojnu vježbu "veoma pažljivo pratiti", jer je Vučićeva vlast navodno "pod neviđenim pritiskom da Srbiju privuče na stranu onih koji se drže antiruske pozicije".