Novosti

Kronika

Видoвдaн у дeжeли

Друштвo ‘Вук’ oснoвaнo je у Рaдoвљици 1994. гoдинe и брojи 140 члaнoвa, кojи су врлo зaдoвoљни свojим стaтусoм

X4k79ckriy6qkfre3head3gjydf

Pripadnici manjina zadovoljni su u Radovljici

Kulturno, prosvjetno, sportsko i humanitarno društvo ‘Vuk Stefanović Karadžić’ djeluje u Radovljici, u Sloveniji. Mjesto se nalazi između Kranja i Jesenica ili dva kilometra prije Bleda, na putu od Ljubljane prema talijansko-austrijskoj granici. Taj dio dežele se zove Zgornja ili Gornja Gorenjska. Od Radovljice pa do Kranjske gore ovo je jedino srpsko društvo.

Predsjednik je Milan Stojanović, iz sela Lukare koje se nalazi između Knina i Drniša. Nakon završene srednje škole u Zadru, otišao je poslom u Sloveniju pa je ove godine 3. septembra obilježio 40 godina života i rada u deželi. Kako kaže, otišao je slučajno i na par godina, ali se sve odužilo. Pokušao se vratiti kući ali nije bilo posla pa se opet vratio u Sloveniju, zasnovao je familiju i eto tipične ‘gastarbajterske’ priče bez obzira o kojoj se državi radilo. I nije Stojanović jedini.

- Naše društvo osnovano je 1994. godine i upisani smo u registar godinu poslije pa ćemo iduće godine službeno obilježiti 20 godina postojanja. Imamo oko 140 članova od čega je 70 folkloraša u tri grupe, dječjoj folklornoj, izvođačkoj prvoj grupi i veteranima. Ostali su članovi raznih drugih sekcija, sportske, dramske, literarne, pjevačke, muške i ženske, a uglavnom pjevamo tradicionalne srpske pjesme. Na ovom području Slovenije inače ima dosta Srba, ali nažalost tek manji dio njih je uključen u rad našeg Društva. Ne znam tačan broj, ali u općini Jesenice ima između 2000-3000 Srba. I u Radovljici nas ima par hiljada. To su Srbi iz svih krajeva SFRJ koji su radili u željezari u Jesenicama i poduzećima u okolnim mjestima Gornje Gorenjske, kaže Stojanović.

Društvo godišnje ima više od 20 nastupa sa prvom, rekli bismo seniorskom ekipom. Tu je i više nastupa veterana folkloraša kao i dječjeg folklora pa kada bi se sve zbrojilo u prosjeku je to jedan nastup svakih desetak dana. Četiri puta godišnje Društvo ide na gostovanje izvan dežele. Društvo je i tri puta sudjelovalo na Festivalu srpske dijaspore u Banja Luci, gdje nastupaju samo Srbi koji žive izvan Srbije, bili su u Čačku i Nišu, a ove godine opet idu u Banja Luku. Njihov nedavni posjet Ogulinu na proslavi devet godina postojanja tamošnjeg pododbora SKD Prosvjeta, bio je prvi posjet Hrvatskoj, a upisali su i više gostovanja u Austriji.

- Položaj Srba u Sloveniji je po našem mišljenju vrlo dobar. Zadovoljni smo odnosom domaćih Slovenaca prema nama i odnosom države. Nemamo nikakvih problema u radu i djelovanju. U naš dobar položaj mogli su se uvjeriti i Ogulinci kada su nas posjetili. Slavimo Vidovdan u ljeti na otvorenom, sviramo našu muziku do dugo u noć i uvijek dođe mnogo domaćih Slovenaca i ni u čemu nas ne ograničavaju. I u političkom smislu smo potpuno ravnopravni kao građani Slovenije. Imamo ista prava kao i rođeni Slovenci i nikakvih razlika među nama nema. Ja inače imam također Slovensko i Hrvatsko državljanstvo, priča nam predsjednik Stojanović.

Društvo se financira na više načina. Tri su vrste članarina: obični članovi plaćaju mjesečno 3 eura, veterani i djeca po 5 eura, a’seniorska’ ekipa 10 eura mjesečno. Za državne novce moraju se pisati projekti Ministarstvu kulture, a Društvu svake godine prođu 3-4 projekta. Nisu to veliki novci, kaže Stojanović, ali im dobro dođu. Pomaže im i općina Radovljica koja financira ‘Vukove dane’. Od 2015. godine očekuju više sredstava od države jer su dobili status Društva od javnog interesa. Imaju i dosta donatora, dok troškove puta na gostovanja izvan Slovenije snose sami putnici.

- Dosta sredstava trošimo na nabavu narodnih nošnji. Sada imamo pet kompleta narodnih nošnji koje nabavljamo u Srbiji. Instrumenti su nam također problem i nemamo ih dovoljno pa je teško oformiti kvalitetan muzički ansambl. Ja sam inače Društvo preuzeo prije pet godina i osmi sam predsjednik po redu. Plan nam je da zadržimo ovo što imamo, možda da se bolje opremimo i omasovimo članstvom te na taj način da očuvamo naš identitet u Sloveniji-zaključuje Milan Stojanović.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više