Gotovo pola godine od velikog banijskog potresa, općenita obnova ali i ona za poljoprivredna imanja, još uvijek nije počela u punom zamahu. Šansu za obnovu poljoprivrednih dobara i stavljanje u funkciju OPG-ova na ovom području, kroz Natječaj 5.2.1., dobili su svi kojima je poljoprivredno gospodarstvo stradalo u minimalno 30-postotnom omjeru. Izdvojeno je 120 milijuna kuna bespovratnih sredstava u tu svrhu, a prvi natječaj za obnovu završava 30. juna. Međutim, provedba ove mjere koja je Banijcima izrazito potrebna, uključuje puno administrativnih obaveza, neizbježnih troškova i informatičke umješnosti.
Na poljoprivrednim gospodarstvima na Baniji, u najvećoj mjeri stradale su upravo gospodarske zgrade. Za početak, da bi jedna obitelj mogla prijaviti obnovu gospodarske zgrade na ovaj natječaj, mora izraditi Glavni projekt i troškovnik ovjerava ovlašteni projektant. Osim što na terenu trenutno nema dovoljno raspoloživih projektanata i građevinara koji bi to mogli pravovremeno odraditi, zainteresirani za obnovu za taj trošak mogu dobiti avans od 50 posto ukupno odobrenih sredstava. Drugih 50 posto sami moraju predfinancirati, a tek onda naknadno tražiti refundaciju. SNV-ova savjetnica Andrea Vukelić priznaje da je Ministarstvo poljoprivrede ostvarilo značajne napore za olakšavanje procedure za prijavu. Kaže da će Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede pomagati poljoprivrednicima prilikom podnošenja prijava na natječaj. No iskustva na terenu su pokazala da je potrebno osigurati i savjetodavnu pomoć službi Ministarstva graditeljstva. Drugi natječaj se otvara 1. jula i traje do 1. septembra, sve dok svi ne ostvare pravo na obnovu.
Trud i trošak pripreme opsežne tehničke dokumentacije prebacuje se na prijavitelje koji trebaju sami angažirati statičare, geodete, arhitekte i druge stručnjake, kaže Marina Škrabalo
- Čak i uz maksimalno ubrzanje svih procedura, od prijave na natječaj do ugovaranja i isplate avansa, proći će nekoliko mjeseci. To znači da će puno ljudi morati prezimiti bez tih svojih gospodarskih objekata u funkciji. Zbog zahtjevne procedure i brojne dokumentacije koju moraju pribaviti, poljoprivrednici izražavaju zadršku prema prijavama i osjećaju se obeshrabrenima da se uhvate u koštac s obnovom - objašnjava Vukelić.
Zaklada Solidarna, Srpsko narodno vijeće i Zaklada Zamah zajednički su se obratili Ministarstvu poljoprivrede s čijim službenicima su prije dva tjedna održali uvodni sastanak. Njihovi volonteri mjesecima su na terenu u doticaju sa stradalim stanovništvom te su u ovoj situaciji jedina poveznica s kreatorima natječaja.
Marina Škrabalo, direktorica Zaklade Solidarna, očekuje da Ministarstvo, s obzirom "na iskazanu otvorenost i pokazanu svijest o uočenim apsorpcijskim rizicima", pokrene konzultacije sa strukovnim komorama, lokalnim akcijskim grupama, razvojnim agencijama te Ministarstvom regionalnog razvija o brzim mjerama jačanja tehničke pomoći poljoprivrednicima s Banije.
- Kroz naš humanitarnu podršku uočili smo velik rizik da 120 milijuna kuna ne stigne do stradalih poljoprivrednika i OPG-ova koji tu financijsku injekciju nasušno trebaju za obnovu štala i svoga blaga, budući da se trud i trošak pripreme opsežne tehničke dokumentacije prebacuju na prijavitelje koji trebaju sami angažirati statičare, geodete, arhitekte i druge stručnjake. Pritom je i sam proces prijave – koliko god pojednostavljen – i dalje vrlo kompliciran i podrazumijeva mogućnost korištenja digitalnih alata - naglašava Škrabalo.
Ove organizacije se boje da savjetodavna pomoć prijaviteljima, koju je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, nije niti kadrovski niti opsegom dostatna te da će dragocjeni milijuni iz EU fondova zaobići one kojima je pomoć najpotrebnija. To su, govori Škrabalo, mali poljoprivredni proizvođači u zabačenim sredinama.
Bojana Matijević iz Balinca kraj Gline, studentica zagrebačkog Veterinarskog fakulteta i kandidatkinja SDSS-a za dogradonačelnicu Gline na lokalnim izborima, govori da će se njena obitelj prijaviti na Natječaj 5.2.1. Imaju stado od 30 koza koje su uspjeli zbrinuti, ali skladišni prostor za poljoprivredne mašine je teško stradao.
- Imamo žutu naljepnicu na gospodarskom objektu, oštećenje je 60 postotno. Prije nekoliko dana projektant je odlučio da je građevina za rušenje, a ne za konstrukcijsku obnovu. Da bi se prijavili na natječaj moramo imati glavni projekt koji košta. Mi smo se dogovorili s jednom firmom koja će ići na ruku ljudima i neće im odmah naplatiti projekt, već kad se odobri obnova. U tom slučaju se podiže avans Hrvatske banke za obnovu i razvoj kojim se plaća projektant. Većina malih OPG-ovaca nemaju hiljadu eura da iskeširaju za projekt, a to je potrebno da bi uopće pristupili natječaju. To je osnovna dokumentacija. Jedino imaju šansu s građevinskim firmama s kojima se mogu dogovoriti o naknadnoj isplati - objašnjava Bojana.
Prema njenim informacijama, obnova u potpunosti neće početi prije proljeća 2022., a dotad će biti postavljeni zamjenski objekti. Zbog kompliciranosti natječaja mnogi vlasnici malih OPG-ova već sada su odustali od prijave za obnovu. Jedan dio ljudi dobio je građevinski materijal i oni su se sami organizirali da naprave zamjenske objekte, dok dio ljudi prodaje životinje. Neki ih više uopće ne žele držati, a neki su značajno smanjili broj grla.
- Išli smo po terenu savjetovati ljude i u nekom momentu ih nagovorimo da se prijave, ali onda oni odustanu u onom dijelu koji moraju sami obaviti. Ljudi su jako skeptični, pogotovo kad se spomene financiranje obnove preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Bit će minimalna kamata, maksimalno se izašlo u susret u tom segmentu, ali ljudi se boje čim čuju za kredit. To je kombinacija averzije i manjka educiranosti, iako se SNV i ostale organizacije na terenu trude da ljudima približe ovu mjeru - zaključuje Bojana Matijević.
