Vladina mjera o podjeli besplatnih obroka s drugim školskim polugodištem demonstrirala je brojne probleme školske svakodnevnice u Hrvatskoj na koje prosvjetne vlasti prethodnih desetljeća redovno žmure i predaju ih sljedećem ministru u lancu. Kako je premijer Andrej Plenković odlučio krajem prošle godine donijeti odluku o podjeli besplatnih obroka u svim školama, tako je ministra Radovana Fuchsa zadesila sudbina da za vrijeme njegovog mandata bude ogoljena devastacija školske infrastrukture u Hrvatskoj.
Podjela obroka prvog dana drugog polugodišta osvanula je kako gdje. U bolje stojećim školama topli obroci pripremani su u školskim kuhinjama, konzumirani u blagovaonicama. U onim drugim školama s lošijom infrastrukturom, mliječni obroci i pekarski proizvodi loše nutritivne vrijednosti koji ne odgovaraju pedagoškim standardima dopremani su do škola, a djeca su ih konzumirala u svojim učionicama. Osim dosad dobro poznate, a prešućivane nejednakosti učenika, otkriveni su i drugi prateći problemi: spremačice koje su morale dijeliti obroke po razredima, zatim te iste razrede na brzinu pripremiti za nastavu, nedostatak šalica i ostalog pribora za jelo, da ne zaboravimo i komplicirane probleme za hrvatsku svakodnevicu – distribuciju obroka između matičnih i područnih škola. Tu se pojavio problem da u gradovima visokih trškova života, poput Dubrovnika, 10 kuna nije dovoljno za obrok jednom djetetu. Na sve te probleme, ministar Fuchs je drugi dan ustvrdio da je odgovornost za neuspjeh ujednačene raspodjele toplih obroka učenicima u Hrvatskoj – na samim školama, odnosno njihovim ravnateljima koji nisu omogućili tople obroke te da će biti spremne i sankcije.
- Do sada su osnivači škola vodili brigu o prehrani. Vlada je osigurala financijska sredstva za jedan obrok. Svjesni smo da nemaju sve škole mogućnosti. Ministarstvo nije tu da organizira. Odgovorni smo osigurati sredstva, spustili smo ih na osnivače koji ih nisu imali. Ravnatelji kao čelne osobe su odgovorni za mjere koje se implementiraju - ogradio se ministar Fuchs od implementacije podjele besplatnih toplih obroka. Željko Stipić iz Sindikata zaposlenih u školstvu Preporod ističe da ujednačenu raspodjelu toplih obroka neće biti moguće izvesti ni do kraja tekuće školske godine.
- Prije ove, kampanjski donesene mjere, otprilike 80 tisuća djece dobivalo je tople obroke u školama, oko 120 tisuća tzv. mliječne obroke odnosno pekarske proizvode, dok je 100 tisuća učenika bilo bez obroka. Nitko nema hrabrosti reći da smo se zaletjeli. Nitko razuman ne dovodi u pitanje opravdanost ove mjere. Mi nismo protiv ove mjere, ali moramo reći da je nemoguće ujednačiti uvjete. Na brzinu je donesena mjera, na brzinu je za samo tri blagdanska tjedna morala biti provedena - objašnjava Stipić. Dodaje da ravnatelji za par tjedana nisu mogli riješiti problem prostora i zapošljavanja.
- Ne mogu se preko noći sagraditi kuhinje ni blagovaonice, zaposliti potrebni kadrovi. Možete se samo prilagoditi postojećem stanju, a to znači da se može omogućiti podjela mliječnih obroka odnosno pekarskih proizvoda onim učenicima koji nisu dobivali ništa. Da bi se učenici doveli u približno jednaku situaciju, potrebni su ogromni infrastrukturni zahvati u velikom broju škola što se sada povezuje sa stvaranjem uvjeta za cjelodnevnu nastavu za koju se navodi rok – 2028. godina. Problemi su i oko distribucije novca. Priča je zamišljena da ministarstvo spušta novac osnivačima, osnivači ga šalju školama a one plaćaju pružatelje usluga. To je komplicirani lanac i pojedine škole nisu uspjele nikog angažirati za pripremu i dovoz obroka jer nitko neće čekati 60 dana da dobije svoj novac - navodi Stipić.
