Prema službenim podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, na prosvjedima protiv uvođenja Covid-putovnica u javnim prostorima, koji su prošle subote održani u nizu tamošnjih gradova, sudjelovalo je oko 215 tisuća ljudi, dvadesetak tisuća manje nego subotu ranije. Bio je to peti po redu ciklus masovnih protesta nakon što je vlada predsjednika Emmanuela Macrona uvela mjeru prema kojoj svi građani koji žele ići u restorane, kina i kazališta, voziti se vlakovima ili kupovati u šoping-centrima moraju pokazati dokaz o cijepljenju, onaj da su preboljeli Covid ili negativan test. Vlada je uvela i obavezu cijepljenja za sve zdravstvene radnike, a usklađenost mjera s ustavom početkom kolovoza potvrdilo je Ustavno vijeće.
Iako je broj ljudi na prosvjedima kontinuirano rastao u odnosu na prve koji su održani sredinom srpnja, na ovima posljednjima, barem prema službenim podacima, sudjelovalo je manje ljudi, a svakako višestruko manje nego na onima protiv, primjerice, Macronove mirovinske reforme prije dvije godine. Ankete pokazuju da 60 do 70 posto ispitanih podržava uvođenje tih mjera, dok većina ne odobrava proteste koji okupljaju vrlo različite slojeve društva, od pristaša ekstremne desnice do onih antikapitalističke ljevice, od pripadnika radničke klase i ostataka pokreta "Žuti prsluci" do zaposlenika kafića i restorana koji bi trebali kontrolirati svoje mušterije, pa i ljudi koji su se cijepili, ali smatraju da je u pitanju autoritarna mjera koja previše zadire u privatnost. Pokret je, navodi se u medijskim izvještajima, najjači na jugu zemlje, odnosno na mediteranskoj obali gdje su stope procijepljenosti najniže, a rast infekcije najveći. Shodno šarolikosti prosvjednika, na protestima su se mogli vidjeti i različiti transparenti, od šifrirano antisemitskih do onih koji mjere proglašavaju "nacističkima" i "genocidom", a do 12. kolovoza policija je zabilježila i 22 slučaja vandaliziranja zdravstvenih ustanova. Mjere su uvedene u trenutku kada statistike u odnosu na mjesec ranije pokazuju udvostručenje broja pacijenata u jedinicama intenzivne njege, a prema podacima Ministarstva zdravstva devet od deset pacijenata na intenzivnoj njezi nije cijepljeno. No unatoč protestima, Macronova kampanja već se sada može smatrati uspješnom, jer je od sredine srpnja, kada su mjere najavljene, 10 milijuna ljudi primilo prvu dozu cjepiva, dvostruko više nego u prethodnom razdoblju. Gotovo 70 posto, odnosno 46 milijuna ljudi primilo je barem jednu dozu cjepiva, a njih 57,5 posto obje. Cilj je kampanje do kraja mjeseca cijepiti 90 posto odraslih stanovnika Francuske.
Kampanju se može smatrati uspjehom i u kontekstu predsjedničkih izbora, koji će se održati u travnju iduće godine. Na njima, kako sada stvari stoje, Macron i liderica ekstremne desnice Marine Le Pen stoje izjednačeni s 24 posto glasova, uz izazivača s desnog centra Xaviera Bertranda, kojemu ankete daju 18 posto u prvom krugu. Covid-propusnice uvedene su, pak, malo nakon regionalnih izbora održanih krajem lipnja, a na kojima je glasalo rekordno niskih 35 posto birača, pri čemu je izlaznost u demografskoj skupini najmlađih birača bila praktički nikakva. I Macron i Le Pen na njima su doživjeli debakl, jer je Macronova stranka Republika u pokretu osvojila samo sedam posto glasova, dok Nacionalno okupljanje koje predvodi Le Pen nije osvojilo vlast ni u jednoj od 13 regija. Iako je Macronova stranka ovim izborima nastavila recentan niz loših izbornih rezultata, od lokalne do evropske razine, sam Macron bilježi rekordnu popularnost od 50 posto. I jedno i drugo pripisuje se neuspjehu stranke u razvijanju lokalne baze, njezinoj centraliziranosti i personaliziranosti u liku Macrona.
Od niske izlaznosti profitirala je stara garda – republikanci i socijalisti – pa je i raspored snaga u regionalnim vlastima ostao nepromijenjen, što sve zajedno doprinosi neizvjesnosti nakon perioda u kojemu je izgledalo da će alternativne političke opcije pomesti one tradicionalne. Iako su trenutno za to male šanse, situaciju bi dodatno mogla usložniti inicijativa skupine aktivista da okupe ljevicu i zelene u široku koaliciju koja bi se suprotstavila desnom i neoliberalnom bloku, koje predstavljaju Le Pen i Macron. Iako su do kraja srpnja dobili podršku gotovo dvjesto parlamentarnih zastupnika iz 13 stranaka, još uvijek je neizvjesno hoće li im poći za rukom iznjedriti zajedničkog predsjedničkog kandidata.
