Marine Le Pen, predsjednica francuske ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje (RN) i zastupnica u Narodnoj skupštini, 31. ožujka je osuđena na sudu u Parizu zbog pronevjere novca Evropskog parlamenta (EP) u periodu od 2004. do 2016. godine. Kažnjena je s četiri godine zatvora, od kojih dvije godine uvjetno, 100 tisuća eura globe i petogodišnjom zabranom obnašanja javne dužnosti.

Ova presuda barem zasad dokrajčila je njezine političke ambicije, čija je kruna trebala biti predsjednička funkcija na izborima 2027., ali i po svemu sudeći izazvala novo turbulentno razdoblje u francuskoj politici s obzirom na to da desnica, ali i dio ljevice, tvrdi da je pravosuđe time izvršilo antidemokratski upad u izborni proces.

Na izborima u travnju 2022. Marine Le Pen je u prvom krugu dobila 23, a u drugom 41,45 glasova, 17 postotnih poena manje nego predsjednik Emmanuel Macron, koji obnaša drugi mandat i ne može se više kandidirati.

Prema svim ispitivanjima javnog mnijenja od ožujka 2023. pa do kraja ožujka ove godine Le Pen bi na izborima 2027. u prvom krugu dobila između 30 i 36 posto glasova, a u drugome bi pobijedila sva četiri potencijalna kandidata.

U anketi provedenoj dan nakon donošenja presude njezin proteže, 30-godišnji Jordan Bardella dobiva 36 posto glasova, što daje naslutiti da fatalni udarac zadan Le Pen nije nužno i kraj Nacionalnog okupljanja.

Marine Le Pen osuđena je zajedno s još 23 člana RN-a, od kojih su devetero zastupnici u EP-u, zbog pronevjere 4,1 milijun eura evropskog novca putem zapošljavanja članova svoje stranke kao asistenata u EP-u. Iako sud nije ustanovio da se Le Pen osobno okoristila, već su sredstva išla njezinoj stranci, u procesu je utvrđeno da je ona naložila angažiranje članova stranke.

Le Pen je izjavila da se ne smatra krivom, a prijestup za koji je osuđena nazvala je "administrativnim nesporazumom" s EP-om. Presudu je opisala kao "nuklearnu bombu" i "upletanje suda u predsjedničke izbore", a Bardella "tiranijom pravosuđa", usporedivši ovu situaciju s isključivanjem "proruskog" kandidata Calina Georgescua iz predsjedničkih izbora u Rumunjskoj.

Stranka je najavila skup podrške u Parizu u nedjelju, očekujući da će im se tamo pridružiti i neki od evropskih saveznika. Riječi podrške i zgroženosti uputili su mađarski premijer Viktor Orbán, talijanska premijerka Giorgia Meloni te Donald Trump i Elon Musk, dok je šef krajnje desnog UDR-a Éric Ciotti najavio da će njegova stranka pokrenuti proceduru za ukidanje zakonske odredbe o zabrani obnašanja javne dužnosti zbog kaznenog djela.

Na tom fonu oglasio se i vođa ljevice Jean-Luc Mélenchon, koji je na X-u napisao da bi "odluku o uklanjanju izabranih dužnosnika trebao donositi narod".

Iako se proglasila žrtvom političkog progona Marine Le Pen nije prva političarka čiju je karijeru poremetila sudska odluka. Bivši premijer Alain Juppé 2004. također je osuđen zbog pronevjere javnog novca, zbog čega mu je bilo zabranjeno obnašanje javne dužnosti na deset godina, dok je bivši premijer François Fillon 2020. osuđen na zatvorsku kaznu također zbog pronevjere. Bivši predsjednik Nicolas Sarkozy 2021. osuđen je zbog korupcije u dva odvojena slučaja.

Marine Le Pen može se žaliti na presudu, no time neće suspendirati izvršenje dijela kazne koji se odnosi na zabranu obnašanja javne dužnosti jer je sud odlučio da ona stupa na snagu odmah. Čak i u slučaju eventualnog odbacivanja presude, nije realno da će taj postupak biti završen prije predsjedničkih izbora u proljeće 2027.