Budući da je ovaj tekst posvećen toplinskim valovima nisam mogla odoljeti a da za njega ne iskoristim naslov romana Maggie O'Farrel na koji sam slučajno naletjela baš jednog ljeta, a pokazao se kao jako dobro štivo za vruće dane. Roman ne govori o toplinskim valovima, nego o kompliciranim obiteljskim odnosima, no radnja započinje usred poznatog toplinskog vala koji je zahvatio Veliku Britaniju 1976. godine i za koji se smatra da je bio uzrokom 20 posto veće smrtnosti toga ljeta. Ipak, najčešće spominjani toplinski val koji je povezan s enormnom smrtnošću onaj je iz 2003. godine.
Toplinski valovi nerijetko se podcjenjuju. Oni su među najopasnijim prirodnim nepogodama, uz njih su često vezane suše i šumski požari, nestašica ili loša kvaliteta vode, a njihove posljedice na ekonomiju i na ljude obično nisu odmah vidljive kao primjerice kod poplava ili grmljavinskih nevremena, nego s odmakom. Svjetska zdravstvena organizacija i UNISDR (Strategija Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa) procjenjuju da je između 1998. i 2017. na svjetskoj razini više od 166.000 ljudi umrlo zbog toplinskih valova, uključujući više od 70.000 onih koji su umrli tijekom toplinskog vala 2003. u Europi.
Russo i suradnici u svom radu iz 2015. rangiraju deset rekordnih toplinskih valova u razdoblju između 1950. i 2014. na području Europe, a poznati toplinski val iz 2003. prestiže samo onaj iz 2010. koji je u Rusiji usmrtio više desetaka tisuća ljudi.
Navedene brojke zaista zabrinjavaju, vjerujem da su i vas iznenadile te pozivaju na to da se toplinskim valovima posveti više pažnje, posebno zato što su najizloženiji upravo oni najranjiviji – starija populacija, bolesnici, trudnice i mala djeca. Uz to, gradske sredine, odnosno urbana područja mogu biti i za pet do deset stupnjeva Celzijevih toplija od okolnih čime se rizik u gradovima povećava. Ovoga smo ljeta i mi iskusili vrlo izražen i dugotrajan toplinski val u srpnju s kojim je za doba godine i temperatura mora porasla u nekim mjestima na rekordne vrijednosti kao naprimjer u Dubrovniku na 30 stupnjeva Celzijevih.
Najtopliji dan u novijoj povijesti Zemlje izmjeren je 22. srpnja 2024.
Općenito, u jeku tog toplinskog vala mnoge su postaje na istočnom Jadranu izmjerile temperaturu mora 29 ili 30 stupnjeva Celzijevih. Nekako baš po završetku tog našeg paklenog vala koji je pobrao izuzetno mnogo pažnje u medijima stigla je i vijest da je Zemlja doživjela najtopliji dan u novijoj povijesti, prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S). Dana 22. srpnja 2024. dnevna globalna prosječna temperatura dosegla je novi rekord od 17,16 stupnjeva Celzijevih. Time su premašeni prethodni rekordi od 17,09 stupnjeva Celzijevih, koji je postavljen samo dan prije, 21. srpnja 2024., i 17,08 stupnjeva Celzijevih, postavljen godinu dana ranije, 6. srpnja 2023. Uz to, prosječna globalna temperatura je 12 mjeseci uzastopno bila 1,5 stupnjeva Celzijevih viša od predindustrijske ere.
Što su zapravo toplinski valovi? To su razdoblja neuobičajeno toplog vremena koje može trajati danima, tjednima, čak i mjesecima. Najviše dnevne, ali i najniže temperature (najčešće noćne) odstupaju od onih uobičajenih za doba godine i određenu lokaciju. U kriterije za toplinske valove sve se više uzima u obzir i najniža temperatura zraka zato što se noću organizam odmara, no ako nam se tijelo noću ne odmori dovoljno, čak i manje dnevno odstupanje može izazvati pojačan stres za organizam. Također, ako su noćne temperature više i maksimumi će danju nastupiti ranije te će visoka temperatura trajati dulje. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) navodi da s daljnjim globalnim zagrijavanjem možemo očekivati povećanje intenziteta, učestalosti i trajanja toplinskih valova. Iako najviše pažnje posvećujemo toplinskim valovima u ljetnim mjesecima zapravo se sve češće javljaju i u ostalim mjesecima, a kako navodi Svjetska meteorološka organizacija i u nekim regijama koje nisu prije bile ugrožene tim meteorološkim događajima.
Jedna od važnijih mjera prilagodbe je svakako izdavanje ranih, odnosno pravodobnih upozorenja na vrućinu i toplinske valove. U Hrvatskoj su takva upozorenja zaživjela 2012. godine i koordinira ih Ministarstvo zdravstva koje je zaduženo za provedbu Protokola o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućina. Uključeno je niz institucija, a ključnu ulogu u pripremi i izdavanju upozorenja ima DHMZ. Na osnovu mjerenih i prognoziranih vrijednosti temperature zraka za osam gradova izračunava se opasnost i prikazuje u tzv. bojama semafora. Postoje tri razine opasnosti – umjerena, velika i vrlo velika, a kriteriji su dobiveni analizom korelacije smrtnosti i temperature zraka za osam klimatskih regija za koje DHMZ izdaje i ostala upozorenja za opasne vremenske pojave.
Kako se zaštititi od toplinskog vala
Istraživanje su proveli Zaninović i Matzarakis, a rad je 2014. objavljen u International Journal of Biometeorology. Na poboljšanju kriterija i povećanju broja regija za koje će se izdavati upozorenja kontinuirano se radi u DHMZ-u pa će se u budućnosti moguće koristiti neki drugi indeksi, no u konačnici je važno prilagoditi aktivnosti i smanjiti napore te slušati nadležne institucije i preporuke o tome kako se zaštititi i smanjiti ili spriječiti opasnost od nepovoljnog utjecaja visoke temperature zraka.
Neki će zapitati zašto toliko govorimo o toplinskim valovima i vrućini, bilo je toga i prije, sve smo to proživjeli i doživjeli... Slažem se, toplinski valovi nisu novost, bilo ih je i prije 20, 30, 40 i više godina. Izostanak kiše, ljetnu žegu, sušu i nepogode koje stižu nakon toga divno je opisao još Vladimir Nazor u svojoj pripovijetki "Voda" čija se radnja odvija u drugoj polovici 19. stoljeća. "Sunce je tako toplo i sjajno, da od njegove svjetlosti oči bole, a dišeš teško: nešto i u tebi žeže i pali. Obdan je sve mrtvo, mlitavo, u luci i u selima. Nije dobro ni noću. U onoj kratkoj tami između kasnog smiraja i ranog rođenja sunčeva, osjećaš još jače toplinu što izbija iz užarenih litica, iz ugrijanih zidova, iz svega onoga čega su se dotakle sunčane zrake preko dugog ljetnog dana."
Tako i neke najviše izmjerene temperature zraka u Hrvatskoj sežu još iz sredine prošlog stoljeća, a apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama, a iznosila je 42,8 stupnjeva Celzijevih (izvor: DHMZ). Ono što klimatolozi naglašavaju jest da se povećava učestalost, intenzitet pa i prostorna rasprostranjenost toplinskih valova, što smo iskusili i za srpanjskog vala kada je gotovo trećina Europe bila zahvaćena. Često se u srcu ljeta za takvih događaja otvori i rasprava o održivosti turizma na Sredozemlju kojem veći dio Europe hrli. Istraživanje ETC-a (European Travel Commission) provedeno 2023. godine pokazalo je da je gotovo osam posto putnika posebno spomenulo "ekstremne vremenske prilike" kao svoju primarnu brigu u vezi s putovanjem.
Bitno je dodati da toplinski valovi nisu opasnost samo za ljude već stvaraju stres i biljnom te životinjskom svijetu. Većina nas zna koje su preporuke, odnosno upute za postupanje u slučaju toplinskog vala, a kako bismo izbjegli toplinski udar svakako je važno izbjegavati izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana kao i teške fizičke napore, ne zaboravimo se i pobrinuti za starije, osobito ako žive sami, ali i za životinje. Držite se hlada koliko je god to moguće.
