Stanje ljudskih prava i izazovi ostvarivanja ljudskog dostojanstva u Hrvatskoj bili su tema konferencije povodom 75 godina od donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Koliko smo daleko od teorijskih postavki zapisanih u dokumentu UN-a govorili su potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel te Dražen Bošnjaković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Potpredsjednica Vlade Šimpraga ustvrdila je da su se u „30-ak godina događali i propusti i manjkavosti, ali i dosta slučajeva diskriminacije“.

- Ta gorka iskustva moraju nam biti poticaj da u idućem razdoblju zaštitu i promicanje ljudskih prava svih naših građana postavimo kao jedan od temeljnih političkih i društvenih ciljeva - poručila je Šimpraga.

- Danas, kada se svijet susreće s brojnim globalnim izazovima, ratnim sukobima, migrantskim i energetskim krizama, ali i klimatskim promjenama, važnije je no ikad govoriti o ljudskim pravima i braniti dosegnutu razinu temeljnih prava jer nas povijest uči da se u ovako kriznim vremenima i situacijama javljaju ideje smanjenja i narušavanja ljudskih prava - ocijenila je Šimpraga i napomenula da je da je najviše problema bilo na području zdravstva, a najdiskriminiranija društvena skupa su Romi, a zatim i pripadnici srpske nacionalne manjine.

Potpredsjednica Vlade je također istakla da „Vlada čini sve, donosi nacionalne planove, osigurava sredstva, komunicira s organizacijama civilnog društva i uključuje ih u radne skupine, razgovara s Pučkom pravobraniteljicom ali i ostalim pravobraniteljicama.“

Podsjetila je da su u ovoj godini donijeli Nacionalni plan za zaštitu i promicanje ljudskih prava i Akcijski plan, a sada donose i drugi Akcijski plan pa se nada da će te mjere biti proces “koji će nas odvesti da ljudska prava ipak dobiju mjesto koje zaslužuju”.

Pučka pravobraniteljica je utvrdila da se problemi građana ponavljaju i da građani nemaju jasne informacije. Kao najveći problem detektirala je pristup zdravstvenoj zaštiti i pravu na zdravlje, uz radno-socijalna prava, pravosuđe i upravu.

- Građani često nemaju dovoljno jasne informacije unaprijed što trebaju raditi i kako da ostvare svoja prava, a onda ne znaju ni kako ih zaštititi, a to su stvari koje se lako mogu prevenirati - poručila je Šimonović Einwalter te pozvala one koji odlučuju da češće poslušaju glas Pučke pravobraniteljice i dodala da svake godine prime 5000 predmeta od kojih se dio odnosi na pritužbe građana dok neke predmeti otvaraju na vlastitu inicijativu temeljem informacija iz medija.

- Opća deklaracija kaže da je njezini temeljni smisao osigurati ljudsko dostojanstvo. Ljudska prava su sredstvo na koji način možemo u sadašnjosti i budućnosti osigurati minimum koji je potrebno da bismo mogli ostvariti dostojanstven život. Najveći ljudsko pravaški problemi su oni sa kojima će se nositi i buduće generacije, naša djeca i oni svi zahtijevaju suradnju. Zaštita okoliša, klimatske promjene, migracije i tehnološke promjene uključujući umjetnu inteligenciju. O povredama ljudskih prava i diskriminaciji, pojedinačnim slučajevima i sustavnim povredama, prevenciji i promociji ljudskih prava i sloboda moramo se mnogo više obrazovati na svim razinama, poručila je pučka pravobraniteljica.

Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel ocijenio je da u državi nedostaje sustavni pristup u rješavanju problema građana.

- Izazovi su kontinuirani već dugi niz godina u području prava na pristup zdravstvu, rodno uvjetovanog nasilja, prava LGBT osoba, ostvarivanja prava nacionalnih manjina, kao i prava na stanovanje i rješavanje stambenog pitanja za osobe koje su ostale bez doma uslijed potresa - naglasio je Novosel i istakao značaj postojanja i rada branitelja ljudskih prava.

- Branitelji ljudskih prava su naše kolegice i kolege koji su na najnižoj razini vlasti, a najbliži su građanima i poznaju njihove probleme, to je bitna spoja prema institucijama vlasti kako bi im približili probleme i našli rješenja – istakao je Novosel.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Dražen Bošnjaković poručio je da je “u društvu na globalnoj razini, bez obzira na sve dokumente o ljudskim pravima učinjen ogroman korak nazad“.

- Ljudska prava su dobro strukturirana u našim zakonima ali drugo je stvarnost. Potrebna je svakodnevna borba za ljudska prava – ustvrdio je saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Da je potrebno učiniti mnogo više ka podizanju medijske i političke kulture za ostvarivanje ljudskih prava, poručio je saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac koji je ocijenio da je „prije deset godina, dakle od našeg članstva u EU, nije rezultiralo željenim ciljem“.

- Nekada je bilo više svijesti o potrebi, promociji i realizaciji ljudskih prava. Danas ti pojmovi služe samo za politizaciju - naveo je Pupovac na panelu „Sustav zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj“.

Na Panelu su sudjelovali Tena Šimonović Einwalter, sutkinja Ustavnog suda Snježana Bagić, zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Klaudija Kreger Orešković koja je govorila o javnim politika kroz iskustvenu prizmu izvršne vlasti, Ivan Novosel te Eva Esther Sobotka iz Agencije Europske unije za temeljna prava koja je kao jedno od većih problema istakla ljudska prava u zdravstvenoj sferi.

U okviru konferencije povodom 75 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a na posebnom panelu razgovarano je o zaštiti prava starijih osoba. Na panelu su sudjelovali Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskom saboru, zatim načelnica Sektora za razvoj i unapređenje socijalnih usluga Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Anica Ježić, Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice i Štefica Salaj, zamjenica predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske.