Iako u 2017. nije bilo agresivne regresije, kao što je bio slučaj 2016. godine, nije došlo ni do značajnijeg napretka u podizanju standarda zaštite i promocije ljudskih prava – zaključak je izvještaja Kuće ljudskih prava o stanju u 2017. godini. Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava i jedan od autora izvještaja, upozorava da šteta počinjena u 2016. još nije u cijelosti sanirana.
- U društvenom kontekstu i dalje je rastao utjecaj ultrakonzervativnih i klerikalnih organizacija koje otvoreno iskrivljuju i relativiziraju ljudska prava, što se negativno odražava na prava žena, LGBTIQ osoba i nacionalnih manjina. Donošenje javnih politika u području ljudskih prava bilo je de facto paralizirano između ostalog i zbog tog istog utjecaja u parlamentarnoj većini. Hrvatska tako na sistemskoj razini nema važne dokumente poput nacionalnog plana za ljudska prava, strategije ravnopravnosti spolova, akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i slično. Bez tih dokumenata država ne može ni početi ozbiljno govoriti da je privržena ljudskim pravima - kaže Novosel.
Prema njegovim riječima, svim društvenim skupinama u 2017. godini otežan je pristup socioekonomskim pravima, što se prije svega odnosi na mlade. Također je zabilježeno povećanje regionalnih razlika, odnosno dihotomije grad-selo koja negativno utječe na kvalitetu i pristup obrazovanju te zdravstvenim uslugama. Pravo na adekvatan životni standard u Hrvatskoj nije svima jednako osigurano.
Upozorava se također na segregaciju i diskriminaciju Roma te na incidente protiv građana srpske nacionalnosti kojih je, prema preliminarnim podacima Srpskog narodnog vijeća, prošle godine bilo 393. Još je veći problem što njihov broj kontinuirano raste. Najčešći su slučajevi vrijeđanja i prijetnji, javnih akcija s obilježjima netrpeljivosti, etničke netrpeljivosti i historijskog revizionizma u izjavama i postupcima javnih osoba te govora mržnje u medijima.
Ovo je prvi izvještaj neke nevladine organizacije u Hrvatskoj nastao po uzoru na slične zagovaračke izvještaje međunarodnih organizacija poput Amnesty Internationala i Human Rights Watcha. Napravljen je na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i intervjua s predstavnicima organizacija civilnog društva i članova akademske zajednice, a pokriva 18 područja, od medijskih i vjerskih sloboda preko izbjeglica do prava pacijenata i radnih prava.
- Cilj ovog izvještaja bio je napraviti sistematičan godišnji pregled najznačajnijih povreda i sustavnih problema vezanih uz ljudska prava u Hrvatskoj. Drugačije rečeno, smatrali smo da je potrebno na jednom mjestu nastojati pobrojati sve povrede i probleme ljudskih prava u 2017. godini. Istraživački rad i globalni izvještaji organizacija poput Amnesty Internationala ili Human Rights Watcha su nam definitivno bili uzor, ali imali smo izazov prilagodbe i dorade te metodologije za nacionalno istraživanje. Smatramo da smo taj cilj postigli i u konačnici dobili vrlo dobar izvještaj koji daje preglednu sliku o tome kako se kao društvo odnosimo prema ljudskim pravima. Uz brojke od 60 provedenih intervjua s osobama iz 46 organizacija civilnog društva i iz akademske zajednice, posebno smo zadovoljni što smo uspjeli istražiti 18 područja ljudskih prava koja obuhvaćaju građanska, politička, socijalna, ekonomska i kulturna prava. Zadovoljni smo postignutim i smatramo da imamo odličnu podlogu da u izvještaju za 2018. godinu obradimo još više tema unutar ovih 18 područja, ali i da dodamo još neka područja, poput kulture - zaključuje Novosel.
