Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga kazala je na predstavljanju godišnjeg izvještaja "Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2022. godinu", što ga je Kuća ljudskih prava organizirala u utorak u Zagrebu, da će u međuresornu radnu grupu, koja će se baviti izradom novog zakona o prekršajima javnog reda i mira, uz predstavnike više ministarstava, biti uključena i akademska zajednica kao i ljudskopravaši koji bi zajedno trebali donijeti primjeren zakon.

- U ovim izmjenama nismo dirali sadržajno ništa, međutim kazne su povećane i to je jedan mali iskorak naspram onog što smo imali dosada - kazala je Šimpraga i dodala da u ovom trenutku ne može odgovoriti na pitanje hoće li ustaški pozdrav ući u Kazneni zakon.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter iskazala je djelomično zadovoljstvo povećanjem kazni za isticanje neprimjerenih simbola, ali i upozorila da je u svom izvješću zatražila i sadržajne promjene članka 5, ali naglasivši i da u zakonu nije potrebno poimence navoditi sve izraze koji se mogu klasificirati kao govor mržnje.

- Sadržajno ima prostora za napredak. Ali treba i ljude bolje informirati da znaju što je zabranjeno. Također je potrebna i uravnotežena sudska praksa, a ne da se događa da netko bude kažnjen, a drugi pušten. Prije svega je važna edukacija. Protiv diskriminacije se ne treba boriti samo sankcijama – objasnila je Tena Šimonović Einwalter, pozvavši javne osobe da se suzdrže od govora mržnje.

Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel založio se za jasno zakonsko reguliranje i zabranu ustaških simbola kao i donošenje novog zakona koji bi bio u skladu sa suvremenim standardima.

Govoreći o obnovi nakon potresa na Baniji, Šimpraga je kazala da je nedavnim objedinjavanjem zakona i pojednostavljivanjem procedure, uz uvođenje novih mjera, znatno ubrzan proces obnove tako da bi svi koji su trenutno smješteni u kontejnerima do 1. studenog ove godine trebali dobiti adekvatan smještaj.

Trenutno se gradi 20 zgrada, počela je i gradnja zamjenskih kuća, dinamika je dobra, tako da bi svih 760 milijuna eura, koliko je određeno za prvu ruku od 1,3 milijarde eura ukupno, mogla biti utrošena, istaknula je Šimpraga, dok je Šimonović Einwalter također pozdravila smanjenje procedure koja je, međutim, i dalje kompleksna.

Na predstavljanju godišnjeg izvještaja, na čijoj izradi je surađivalo 40 ljudskopravaških udruga koje se bave s 15 resora, istaknuto je da je lani došlo do stagnacije ljudskih prava, ali i naglašeno zadovoljstvo sve boljom suradnjom državnih tijela, posebno Savjeta za ljudska prava, u prošlomjesečnom donošenju dvaju nacionalnih planova o zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te o ravnopravnosti spolova i pripremi trećeg o razvoju civilnog društva, što, kako je rekao, do sada nije bila praksa.

- Njihovo donošenje govori da je Vladi stalo da radi na promociji i zaštiti ljudskih prava, ali i stvara obavezu pred vlasti da stvarno nešto naprave. Čeka nas veliki posao da mjere budu ambicioznije i da se bolje operacionaliziraju – smatra Novosel.

I potpredsjednica Vlade pohvalila je suradnju s civilnim udrugama u kreiranju javnih politika vezanih za ljudska prava i suzbijanje diskriminacije, posebno se osvrnuvši na rad novoosnovanog Savjeta za ljudska prava u koji su uključeni i predstavnici ljudskopravaša. Naglasila je da je, nakon donošenja jednogodišnjih akcijskih planova o pravima nacionalnih manjina, osnovana radna skupina za izradu dvogodišnjih planova, kao i da se radi o jednom od prioriteta ove Vlade s kojima se duže vremena odugovlačilo, na što se nadovezala pučka pravobraniteljica s riječima da je nakon dobre prakse prije ulaska Hrvatske u EU, kada se radilo brzo, lako i s voljom, 2016. godine dignuta kočnica. Založila se da ministarstva preuzmu više odgovornosti i konkretnih obaveza koje će pridonijeti boljoj zaštiti ljudskih prava.

Kao četiri najvažnija segmenta Novosel je istaknuo pitanje obnove nakon potresa i činjenicu da je 6000 ljudi i dalje u kontejnerima; sve veći rizik od siromaštva koji najviše pogađa samačka staračka domaćinstva, jednočlane obitelji te pripadnike srpske i romske manjine i širenje govora mržnje, posebno među mlađim osobama.