U Hrvatskoj je između 2013. i 2023. ukupno prijavljeno 11.775 kaznenih djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. U posljednjih 11 godina bilježi se kontinuirani porast prijava kaznenih djela protiv spolne slobode opisanih u Kaznenom zakonu i kaznenim djelima spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, i to u rasponu od 740 do 1572 kaznena djela.
Zabilježen je porast od 112 posto u 2023., u usporedbi s 2013. U navedenom razdoblju oštećene su ukupno 4403 osobe, od čega su u 94 posto slučajeva žene žrtve. Udio žena žrtava navedenih kaznenih djela varira od godine do godine, od 90 posto do 97 posto. Podaci o desetogodišnjem pregledu prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja izneseni su u analizi "Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2013.-2023.", koju je izradila organizacija Ženska soba s vanjskim stručnjakinjama.
U istom periodu ukupno su prijavljena 7332 kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Najčešća su kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina – 38 posto, odnosno 2813 kaznenih djela. Slijedi iskorištavanje djece za pornografiju 34 posto, odnosno 2467 kaznenih djela, upoznavanje djece s pornografijom 12 posto, što čini 878 takvih kaznenih djela, te zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od 15 godina sedam posto, to jest 495 kaznenih djela. Ostala kaznena djela zastupljena su s pet posto i manje.
U deset obrađenih godina istraživačice su istaknule da je oštećeno ukupno 6410 djece, od čega su u 84 posto slučajeva žrtve djevojčice i djevojke. Udio djevojčica i djevojaka žrtava navedenih kaznenih djela varira u godinama od 79 posto do 88 posto.
Na predstavljanju analize u Novinarskom domu, urednica Maja Mamula je navela da je publikacija rezultat višegodišnjeg rada, ulaganja i praćenja stanja, promjena i trendova u području seksualnog nasilja u Hrvatskoj.
- Ženska soba je organizacija civilnog društva koja je u potpunosti posvećena temi seksualnog nasilja, ne samo preko direktnog rada s osobama koje su ga preživjele, nego i razvojem i provođenjem visokospecijaliziranih edukacija i verificiranih programa prevencije seksualnog nasilja, kao i sudjelovanjem i zagovaranjem izmjena zakonodavstva i poticanjem razvoja javnih politika u ovom području. Stoga nam je iznimno važno dobiti što jasniji uvid u trendove koje je najbolje pratiti tijekom razdoblja od desetak godina jer se tako lakše mogu uočiti sustavne promjene koje jedva mogu biti zamjetne u kraćem vremenu ili pak mogu oscilirati, što otežava stvaranje konkretnijeg uvida i zaključaka - kazala je Mamula.
Analiza Ženske sobe je nastala kao logičan nastavak njihovog dosadašnjeg rada. U počecima rada ove organizacije praćene su promjene u području seksualnog nasilja, ali samo za potrebe internih izvještaja. Početak sustavnog praćenja trendova bila je prva publikacija istog naziva: Analiza "Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2000.-2010. godina" iz 2011. Rad na idućoj publikaciji započeo je 2013. zbog znatnih izmjena Kaznenog zakona Republike Hrvatske, a shodno tome i drugačijeg načina praćenja podataka.
- U ovoj smo analizi nastojale obuhvatiti ključna područja: prijave preživljenog seksualnog nasilja policiji, sustavan pregled zakonskih izmjena kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, kao i izmjena kazneno procesnog zakonodavstva u dijelu prava i položaja žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode. Dajemo osnovni pregled specijaliziranih službi, odnosno organizacija civilnog društva koje pružaju pomoć i podršku žrtvama seksualnog nasilja, razvoj verificiranih programa prevencije seksualnog nasilja u Hrvatskoj, osnovni uvid u održavanje specijaliziranih edukacija za predstavnike i predstavnice nadležnih institucija i organizacija civilnog društva. Analizu završavamo pregledom najvažnijih promjena u ovom razdoblju, kao i preporukama koji su ključni koraci koje je potrebno učiniti radi suzbijanja seksualnog nasilja i osiguravanja pravodobne i učinkovite pomoći, podrške i zaštite osoba koje su preživjele seksualno nasilje - objasnila je Mamula.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, na predstavljanju publikacije je navela da u hrvatskom društvu postoji tabu čim se izgovori riječ "seks". Smatra da prema seksualnom nasilju postoje određene predrasude i patrijarhalni narativi.
- Posljednjih godina vidimo da se u svakoj vrsti nasilja gdje su žrtve žene i djeca, ono na neki način minimalizira i reagira se tek kad dođe do femicida. Zaboravlja se da je seksizam kažnjiv, prema međunarodnim zakonima i postojećim dokumentima. Seksizam je jednak nacionalizmu. Međutim, kod nas se time barata kao s nacionalnim folklorom. Ne možemo govoriti o rodno uvjetovanom nasilju, o seksizmu i predrasudama, ako nemamo dobro postavljen zakonodavni okvir. Kad govorimo o glavnim problemima u društvu, a da su vezani uz seksualno nasilje, što je jedan segment rodno uvjetovanog nasilja, to je nešto što možemo nazvati strukturalnim problemom. Iz ove perspektive neovisne institucije vidim na koji način zakazuju pojedini dionici koji su uključeni u rad i s počiniteljima i sa žrtvama - rekla je pravobraniteljica.
Analizu o seksualnom nasilju u periodu od deset godina izradile su psihologinja Maja Mamula, kriminalistkinja Renata Odeljan, pravnica Maja Munivrana, socijalna pedagoginja Kristina Mihaljević, voditeljica pravnog tima Ženske sobe Anamaria Drožđan-Kranjčec, psihologinja Andrea Kapelina i psihoterapeutkinja i psihologinja Marijana Senjak. Autorice analize posebno su naglasile da su najvažnije suradnice i suradnici ove publikacije osobe koje su preživjele seksualno nasilje te koje su Ženskoj sobi pružile povjerenje da prorade traumu i dođu do pravde.
