Pripadnici nacionalnih manjina pravo prednosti pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i pravosuđu proporcionalno njihovom broju u ukupnom stanovništvu, što je propisano čl. 22 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koriste vrlo rijetko pa su u tom segmentu podzastupljeni. Razvidno je to iz izvješća pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za 2023. pri čemu je navedeno da je 2022. tek jedna osoba pozivanjem na spomenuto pravo zaposlena u pravosuđu. Istovremeno, za razliku od 2021. kada su zahvaljujući pravu prednosti iz Ustavnog zakona u tijelima državne uprave i uredima Vlade bile zaposlene dvije osobe, 2022. pak nije bila zaposlena ni jedna.
U izvješću su objavljeni i podaci Ministarstva pravosuđa i uprave, na dan 31. prosinca 2022., prema kojem je u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade bilo zaposleno 47.306 službenika i namještenika, od kojih su tek 1.426, odnosno 3,01 posto činili pripadnici nacionalnih manjina. Pripadnici srpske manjine, koji prema zadnjem popisu čine 3,2 posto u ukupnom stanovništvu, bili su zastupljeni s tek 1,93 posto, zatim slijede pripadnici mađarske nacionalne manjine s 0,18 posto, pa Česi s 0,16 posto i dalje sve do romske manjine s udjelom od svega 0,02 posto.
Problemi i dalje postoje u ostvarivanju prava na upotrebu jezika i pisma: prema rezultatima popisa stanovništva 2021. pripadnici pojedinih nacionalnih manjina imaju pravo na ravnopravnu i službenu uporabu manjinskog jezika i pisma zbog udjela u stanovništvu većem od jedne trećine u 24 jedinice lokalne samouprave od čega srpska nacionalna manjina u njih čak dvadeset. U izvješću pučke pravobraniteljice ocjenjuje se da je "dvojezičnost na zadovoljavajućoj razini uvedena i provodi se u pogledu talijanskog jezika u Istri, koji je u službenoj uporabi i u brojnim jedinicama u kojima pripadnici talijanske manjine čine znatno manje od trećine stanovništva, dok su srpski jezik i ćirilično pismo i dalje stigmatizirani u društvu".
Istanbulska konvencija, međunarodno pravno sredstvo zaštite žena od nasilja i nasilja u obitelji, za Domovinski je pokret "zloćudna tvorba u hrvatskom društvu, koju će izliječiti", a pravo na pobačaj bi ograničili samo na slučajeve spašavanja života žene
U svojoj ponovljenoj preporuci pravobraniteljica sugerira Vladi da osmisli i provede kampanju usmjerenu prema široj javnosti o vrijednosti manjinskih jezika i pisama te njihovoj uporabi u javnoj sferi. Latinično-ćirilični prometni znakovi s nazivima naseljenih mjesta i dalje nisu postavljeni u općinama Borovo, Dvor, Markušica, Plaški, Vojnić i Trpinja. Izvješće upućuje i na adekvatniju zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima uz ponovljenu preporuku pravobraniteljice HRT-u da poveća udio programa posvećenog nacionalnim manjinama te da u takvim emisijama redovito koristi manjinske jezike. Time bi se pridonijelo njihovoj promociji, ali i afirmiralo politiku približavanja i prepoznavanja manjina kao općedruštvene vrijednosti i sastavnog dijela ukupnog javnog i kulturnog života.
Uvodni tekst treba tumačiti i u kontekstu aktualnih postizbornih dogovora između stranaka za sastavljanje saborske većine, pri čemu Hrvatskoj prijeti najdesnija Vlada dosad. Štoviše, isključivost, nacionalizam i huškanje protiv Srba, ali i dijela nevladinih organizacija i drugih nedovoljno "domoljubnih" skupina, što je politička agenda Domovinskog pokreta (DP) koji je osvojio 14 mandata, a u novoj Vladi nipošto ne želi članove Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), mogli bi eskalirati ako se ta stranka pritom dogovori s HDZ-om i dobije značajniju ulogu u izvršnoj vlasti.
Povucimo stoga paralelu: iako pučka pravobraniteljica u izvješću vidi nacionalne manjine kao dio općih društvenih vrijednosti, političari iz DP-a i njihov predsjednik i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava te vrijednosti degradira, a odnos prema srpskoj manjini gradi na govoru mržnje i isključivosti. To što je Penava, kako ga je nakon konferencije za novinare u utorak 23. travnja nazvao politički analitičar Žarko Puhovski, nesuvisli desničar, ne mijenja mnogo na stvari, jer upravo takvi vode društvo u regresiju.
"Vezano za pripadnike srpske nacionalne manjine posebice su zamjetni izrazi netrpeljivosti i mržnje u javnom prostoru", navodi se u pravobraniteljičinu izvješću. Posebno se ističe atmosfera koja je prethodila Danu sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje pri čemu su predstavnici SDSS-a i drugih srpskih organizacija u Hrvatskoj odustali od odlaska u Vukovar i Škabrnju. Pritom je odjeknula izjava Ivana Penave koji je poručio da u taj grad 18. studenoga ne trebaju dolaziti svi oni – političari, suci, policajci, veleposlanici, državni odvjetnici, pa i novinari – "kojima se ne sviđa i koji ne poštuju Domovinski rat i HOS, te oni kojima se možda ne sviđa 'Za dom spremni' u HOS-ovom grbu". A nakon toga na sam dan održavanja Kolone sjećanja pokraj Nuštra napadnuti su studenti iz Srbije koji su se vozili u automobilu srpskih registracija.
Tena Šimonović Einwalter (Foto: Saša Zinaja/NFoto/PIXSELL)
Slušali smo tog dana u koloni i uzvike "Za dom spremni", a zabilježeno je dizanje ruku u znak nacističkog pozdrava, što se također navodi u pravobraniteljičinu izvješću. Da je Penava nepopravljiv javnost se uvjerila i dok su Srbi u Vukovaru službeno činili više od jedne trećine stanovništva, kada nije htio ni čuti za njihovo pravo na jezik i pismo. U listopadu 2019. Penava je u Gradskom vijeću Grada Vukovara demonstrativno bacio na pod gradski statut tiskan na ćirilici koji mu je, uz natpis na latinici "Da se bolje razumijemo", uručio SDSS-ov vijećnik Srđan Kolar kao dio SNV-ove kampanje za destigmatizaciju ćirilice, ustvrdivši da se nisu stekli uvjeti za ostvarivanje prava Srba u Vukovaru, posebno na ravnopravnu upotrebu ćirilice. Činjenicu da je Vukovar grad koji je zarobljen u ratnoj prošlosti može ponajviše zahvaliti svom gradonačelniku i njegovoj lokalnoj domovinskoj sljedbi.
Kada bi Domovinski pokret političkim sporazumom dobio važnu ulogu u Vladi, stanje zaštite ljudskih prava i sloboda, kako je puni naziv izvješća pučke pravobraniteljice, sudeći po njihovom političkom programu ubrzo bi moglo postati još mnogo lošije. Domovinski pokret rado bi redefinirao manjinsko predstavništvo, posebno Srba, i umanjio ga. Taj dio njihovog programa pokazuje njihovo posvemašnje neznanje. Doslovce navode da lista nacionalnih manjina u XII. izbornoj jedinici ne smije imati jednak broj zastupnika koji se biraju u Sabor kao i ostale izborne jedinice. Pa i nemaju. U deset izbornih jedinica na koliko ih je podijeljena Hrvatska bira se po 14 zastupnika, dok se u XII. (za predstavnike nacionalnih manjina) bira njih osam. Smatraju da "broj mandata te izborne jedinice treba uskladiti s rezultatima popisa stanovništva".
Da je Penava nepopravljiv javnost se uvjerila i dok su Srbi službeno u Vukovaru činili više od jedne trećine stanovništva, kada nije htio ni čuti za njihovo pravo na jezik i pismo. U listopadu 2019. u Gradskom vijeću demonstrativno je bacio na pod gradski statut tiskan na ćirilici
U programu DP-a navodi se da je eksplicitni nesrazmjer jasno vidljiv kod pripadnika srpske nacionalne manjine gdje s 3,2 posto, odnosno 123.889 stanovnika, imaju tri saborska zastupnika. To zapravo znači da traže povećanje broja saborskih zastupnika srpske nacionalne manjine. U deset općih izbornih jedinica bira se 140 zastupnika, pa bi broj srpskih zastupnika, proporcionalan udjelu u stanovništvu iznosio četiri. Vrhunac neznanja je tvrdnja iznesena u programu DP-a da predstavnici nacionalnih manjina pored općeg imaju i posebno biračko pravo, pa osim što mogu glas dati u XII. izbornoj jedinici, mogu birati zastupnika i u izbornoj jedinici u kojoj imaju prebivalište. Domovinski pokret zalagat će se da se to, a što ne postoji, ukine, i da se uvede ono što postoji – da pripadnici nacionalnih manjina daju glas ili u XII. izbornoj jedinici ili u izbornoj jedinici u kojoj žive. No, toliko o Penavinoj izjavi na konferenciji za novinare u utorak prijepodne da nema ništa protiv srpske manjine već protiv SDSS-a.
Hvalevrijedno je stoga pronicljivo zapažanje Veljka Kajtazija, predsjednika romske nacionalne manjine koji je u kontekstu postizborih nagađanja rekao: "Nema razbijanja manjina, nećemo to dozvoliti, jer DP-u su danas na tapeti predstavnici srpske manjine, sutra će im biti netko drugi."
Prava nacionalnih manjina u izvješću pučke pravobraniteljice zadovoljavajuće su lani ocijenjena uglavnom u području kulturne autonomije, vezano uz financiranje knjižnica nacionalnih manjina, izdavačke djelatnosti, adaptacije i opremanja kulturne infrastrukture, glazbene djelatnosti, kulturno-umjetničkog amaterizma i sličnog. No koliko dugo bi to moglo bilo tako? DP u svom nakaradnom političkom programu kulturu vidi kao obračun i podlogu za, kako navode "temeljnu reviziju financiranja onih udruga za koje je poznato da su se do danas izravno bavile antihrvatskim djelatnostima, pokušavajući umanjiti institucije hrvatske kulture kao i svijest o hrvatskom identitetu". Koje su to udruge za koje je poznato da su se izravno bavile antihrvatskim djelatnostima? Ta vrlo opasna konstatacija doista priziva prošla mračna vremena iz tridesetih godina prošlog stoljeća.
Višnja Ljubičić (Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)
Ludilo u tom domovinskom programu ide dalje pa u DP-u navode i da će Leksikografski zavod Miroslav Krleža preimenovati u Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža; ideja im je također da revidiraju sredstava koja se dodjeljuju tjedniku Novosti, u što nismo sumnjali, ali i nekim drugim (neimenovanim) portalima i tiskovinama, zbog, kako ponovno navode, "antihrvatske djelatnosti koju razvijaju godinama". Kulturno uzdizanje u DP-u završavaju s najavom kroatološke (?) analize udžbenika i publikacija u Republici Srbiji kao i priručnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Zaključno, ako manjinski predstavnici poslovično konstatiraju da se na području kulturne autonomije ostvaruje najviši stupanj provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ovakav program radikalno desnog Domovinskog pokreta poništava tu autonomiju u svojoj srži.
Mario Radić, zamjenik predsjednika DP-a, najavio je i deratifikaciju po hitnom postupku Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, koja je 2018. usvojena u Saboru sa 110 glasova i 30 protiv među njima i 14 članova HDZ -a, ali i viđenijih članova također desničarskog Mosta: Nikole Grmoje, Bože Petrova i Mire Bulja. Pritom se DP osim krajnjeg prezira prema tom dokumentu, služi i obmanama kada u svom programu navodi da "Iskustvo nas uči da od ratifikacije te konvencije nije došlo ni u najmanjoj mjeri do smanjenja broja fizičkih napada na žene, na žalost niti onih sa smrtnim ishodom, tzv. femicida."
Prema prošlogodišnjem izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić razvidno je pak da je lani bilo devet ubijenih žena, što je četiri manje nego 2022. i šest manje nego 2021. godine. Dakle suprotno "iskustvu Domovinskog pokreta" jasno je, a što piše u izvješću Ljubičić, "da je i u 2023. godini nastavljen trend ukupnog pada broja ubojstava, kao i pada broja ubojstava žena, a koji bilježimo još od 2020.".
Domovinski pokret ne uzima činjenice u obzir, a to je i uvođenje novog kaznenog djela "teško ubojstvo ženske osobe" – kao kvalificiranog oblika kaznenog djela ubojstva s propisanom maksimalnom kaznom dugotrajnog zatvora. Za njih je Istabulska konvencija tek "zloćudna tvorba u hrvatskom društvu, koju će izliječiti" dok bi pravo na pobačaj ograničili samo na slučajeve spašavanja života žene.
Pravo je pitanje ima li nade za društvo u kojem nema mjesta za manjine, u politikama koje kane provoditi politike Domovinskog pokreta i njima sličnih, a nije da kandidata nema. Sudeći prema političkoj agendi koja se s ruba desnila marljivo gradi, sigurno je samo da bi buduća izvješća pučke pravobraniteljice mogla biti znatno dramatičnija od svih dosad objavljenih.
