U Narodnoj biblioteci Srbije ovih dana predstavljene su publikacije i djelovanje Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" koja ove godine obilježava 80 godina od osnivanja. Predstavili su ih Petar Lađević kao moderator i višegodišnji suradnik "Prosvjete", Čedomir Višnjić kao urednik Ljetopisa "Prosvjeta", časopisa "Prosvjeta" i brojnih drugih izdanja te Vule Žurić, publicist i književnik, također suradnik "Prosvjete".
Tom prilikom Lađeviću je u ime "Prosvjete" Višnjić uručio godišnje priznanje "Zlatna značka" koje se dodjeljuje istaknutim članovima Društva ili zaslužnim pojedincima koji su zadužili Društvo, a koje mu nije moglo biti uručeno za krsnu slavu društva Sv. Savu u Zagrebu.
Petar Lađević naglasio je važnost "Prosvjete".
- Ona je najtrajnija srpska institucija. Po mom sudu, od "Prosvjete" nemamo ništa trajnije i značajnije. Naše razlike su naša prednost, a naš razum treba biti put ka našoj slozi - rekao je osvrnuvši se na policentričnost srpske zajednice na ovim prostorima.
U predstavljanju je naglašeno da Ljetopis redovno izlazi 27 godina i da se radi o najozbiljnijem izdanju u kulturi Srba na području Hrvatske. Posljednja dva broja posvećena su Balkanskim ratovima, jednom od posljednjih tomova Djela Lava Trockog objavljenih u SSSR-u te brojevima poznatih zagrebačkih novina Srbobran koji su izlazili od jeseni 1912. do ljeta 1913. godine.
- Dojam koji su ti ratovi ostavili na javno mnijenje u Austro-Ugarskoj, posebice na južnoslavenskom prostoru, bio je kamen temeljac zajedništva ostvarenog u ratnim i neposredno poratnim godinama - rekao nam je Nikola Ostojčić, izvršni sekretar za programske aktivnosti.
Predstavljanje je održano u Narodnoj biblioteci Srbije
Dio predstavljanja bio je posvećen i časopisu "Prosvjeta" za koji temeljnu vrijednost Vule Žurić vidi upravo u bogatstvu različitosti.
- Konkretno: Šta razlikuje "Prosvjetu" od ostalih časopisa? Ona nije samo književni časopis, a i taj dio koji se tiče književnosti ustvari propovijeda raznovrsnost. To je široki luk, pogled na sve ono što se dešava na našoj kulturnoj sceni operisan od bilo kakve kvaziideološke opredjeljenosti jer je ideologija koja nas interesuje – kultura, ona naša nacionalna kultura koja je dio europske pa i svjetske kulture – kazao je Žurić.
Časopis "Prosvjeta" potomak je ratne "Srpske riječi", glasila srpskih partizana u Hrvatskoj, lista koji je s prekidima izlazio preko 80 godina, mijenjao urednike i kulturnu i izdavačku politiku, rečeno je na predstavljanju.
Višnjić se osvrnuo i na političko-društveni kontekst nastanka "Prosvjete" 1944. i obnovu 1990-ih, naglasivši važnost djelatnosti SKD-a, kako u kontekstu Srba u Hrvatskoj, tako i radi Srba u Srbiji.
