Posljednjih godinu dana, Plitvica Selo se često nalazi u udarnim vijestima nacionalnih elektronskih i tiskanih medija. Ovo selo u samom srcu Nacionalnog parka Plitvička jezera u današnjem obliku prvi put se spominje 1880. godine kad je imalo 180 stanovnika. Kasnijih godina taj broj se povećavao, da bi početkom devedesetih i ratnih godina u Plitvica Selu živjelo 192 ljudi od kojih se 72 posto izjašnjavalo kao Srbi. Ratna dešavanja zahvatila su i Plitvice, a nakon prolaska nekoliko vojnih formacija, na tom području ostala je pustoš i mnogo porušenih kuća što je itekako vidljivo na popisu stanovništva iz 2011. godine kada je ovdje živjelo svega 44 stanovnika.

Broj noćenja u selima Nacionalnog parka je porastao čak 12 puta u odnosu na 2010. godinu što izravno utječe i na stanje prirode u parku

Poslijeratnih godina selo je uglavnom tavorilo i ništa nije označavalo da se radi o jednom od najljepših mjesta na svijetu, koje je još uvijek zapušteno, s malim brojem stanovnika i neiskorištenim turističkim potencijalima za razvoj. Preokret donose slučajni zaljubljenici u prirodu koji su doselili na Plitvice, zavoljeli ih, a za nekoliko godina ostvarili i svoj san.

Branimir Kardum i njegova supruga Romana prilikom posjete Plitvičkim jezerima odlučili su ovdje pokrenuti biznis koji će kasnije promijeniti život ovog sela. Kupuju zemlju sa starim nenaseljenim kućama i od njih stvaraju novi vid turizma kroz prvo etno-selo na ovom području. Javljaju se na Ipardov natječaj gdje povlače 150.000 eura i stvaraju etno-kuće koje svojim uređenjem i ugođajem vrijeme u ovom kraju vraćaju i do stotinu godina unazad. Već prve godine kompletni smještajni kapaciteti bili su popunjeni.

- Gosti su navalili već prve sezone, kad sve kuće još nisu bile ni sagrađene. Kad smo počeli primati goste dešavalo se da jednostavno ne žele otići od nas - prepričava Branimir Kardum svoje početke.

S realizacijom ovog projekta krenula je ubrzana izgradnja u Plitvica Selu. Priliku za biznis vidjeli su brojni investitori iz cijele države, ali i nekoliko stanovnika koji su upornim radom kroz nekoliko godina izgradili moderne apartmane, čije se cijene iznajmljivanja u sezoni kreću i do gotovo nevjerovatnih visina. Kroz nekoliko godina Plitvica Selo postalo je jedno od najvećih gradilišta u Lici, a cijene placeva i starih derutnih kuća poletjele su u nebo. Investicije se također povećavaju, očito pohlepa nekih investitora dolazi u sukob s interesima lokalne zajednice.

Nakon nekoliko godina javio se prvi veliki problem jer tu kompletnu izgradnju gotovo ni u jednom segmentu ne prati izgradnja infrastrukture tako da danas, što gotovo nevjerovatno zvuči, ovo sjedište elitnog turizma u centru Nacionalnog parka Plitvička jezera nema vodovod ni kanalizaciju.

Prvi veći problemi zbog betonizacije počeli su prošle godine kada je zaprijetila opasnost da čitava Plitvička jezera, kao biser svjetske baštine, budu skinuta s popisa UNESCO-ve liste. Nakon nekoliko mjeseci delegacija UNESCO-a došla je u Hrvatsku i nakon brojnih sastanaka sa svim sudionicima, doneseni su zaključci kako da se prevaziđe novonastala situacija.

Nakon odlaska UNESCO-a svi su očekivali smirivanje situacije na Plitvicama, ali tada su svoj glas podigli građani općine Plitvička jezera organizirani u nekoliko braniteljskih udruga. Pod nazivom ‘Prosvjed na Plitvicama 5 do 12’, održali su 21. juna te su se nastavili okupljati na mostu kod velikog slapa gdje su im se pridružili i načelnici nekoliko općina. Iznijeli su jasne zahtjeve, a između ostalog i moratorij na gradnju u Plitvica Selu, izmjenu prostornog plana Nacionalnog parka, reviziju svih izdatih građevinskih dozvola, te rušenje objekata u Plitvica Selu. Tom prilikom su i najavili da će postaviti šator te protestirati do ispunjenja svih zahtjeva, što su ubrzo i učinili. Prosvjed je podržala i svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund).

Na temelju podataka o dosadašnjem broju posjetitelja, neupitno je da će se u ovoj godini nadmašiti lanjska rekordna posjećenost parka. Broj noćenja u selima Nacionalnog parka je porastao čak 12 puta u odnosu na 2010. godinu te je zabilježeno preko 39.000 noćenja, što izravno utječe i na stanje prirode u parku. A novih 35 građevinskih dozvola za izgradnju privatnih apartmana, smještaja za iznajmljivanje i ugostiteljskih objekata, koje je tokom proteklih godinu dana izdalo Ministarstvo graditeljstva, pojačava prijetnju.

- Nastavi li se toliki negativan utjecaj čovjeka na prirodu, ugrozit ćemo opstanak sedre, kao i autohtonih biljaka i životinja plitvičkog kraja. Kada pogledamo kako danas izgleda Veliki slap, jasno je kakve posljedice ostavlja prenapučenost turistima u Plitvica Selu, naselju koje se u samo osam godina toliko izgradilo da je broj ležaja sa 16 porastao na 230! Tamo je vodoopskrbni sustav izuzetno loš, a otpadne vode se slijevaju izravno u potok i u Veliki slap. Nestankom prirodnog fenomena parka nestat će jedini svjetski prepoznatljivi simbol zaštićene prirode Hrvatske koji ima važnu ulogu u razvoju turizma. Time će nestati i poslovi o kojima ovisi cijela lokalna zajednica tog područja, kao i potencijal parka za razvoj cijelog područja - ističu predstavnici ove organizacije te pozivaju resorna ministarstva na hitnu reakciju.

Prosvjednici su ustrajni u zahtjevima očekujući pozitivna rješenja, a s druge strane vlasnici apartmana, od kojih su mnogi i kreditno zaduženi, očekuju kako će buduće odluke utjecati na njihov biznis, a samim tim i vraćanje kredita. Treba napomenuti i da su svi vlasnici apartmana ishodili brojne suglasnosti te građevinske dozvole kroz nimalo jednostavne procedure. S druge strane, protivnici apartmanizacije postavljaju javno pitanje kako je bilo moguće izdati građevinske dozvole u naselju bez vodovoda i kanalizacije, te su se otvorenim pismom obratili predsjednici države i predsjedniku vlade.