Većinom od deset glasova sudaca – troje ih je bilo protiv, a četvero najavilo izdvojeno mišljenje – Ustavni sud donio je rješenje kojim nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini. Zahtjev su pokrenuli Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), udruga Glas poduzetnika, marginalna stranka Fokus i niz malih obrtnika. Time ostaje na snazi postojeće ograničenje od ukupno šesnaest radnih nedjelja godišnje. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović podsjetio je da je sud dosad već dvaput odlučivao o takozvanoj neradnoj nedjelji: prvi put još 2004. kada je ukinuo Zakon o trgovini zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora, a zatim 2009. kada "nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom".
U sažetku rješenja aludira se na uravnotežen odnos između prava i interesa trgovaca, njihovih zaposlenika i potrošača, ali i na činjenicu da je nedjelja kao dan tjednog odmora predviđena pojedinim međunarodnim ugovorima i mjerodavnim nacionalnim propisima (Zakonom o radu) te kolektivnim i drugim ugovorima. Drugim riječima, Ustavni sud je riješio da je postignuta uravnoteženost i da nema apsolutnih sloboda, pa tako ni tržišnih.
Za komentar smo upitali Zlaticu Štulić, predsjednicu Sindikata trgovine Hrvatske, koja je zadovoljna odlukom Ustavnog suda i naziva je civilizacijskim iskorakom. Kako kaže, i radnici pozdravljaju usklađenost Zakona o trgovini s Ustavom.
- Vjerujem da neće biti nikakvih problema, da poslodavci neće izgubiti i da će se građani znati snabdjeti onda kada su trgovine otvorene. Dugo smo se zalagali za neradnu nedjelju u trgovini, jer smatramo da je riječ o djelatnosti koja ne mora raditi od nula do 24 svih 365 dana u godini - kaže sindikalistkinja.
Na uobičajene kritike iz HUP-a da je riječ o ograničavanju poduzetničkih sloboda i diskriminaciji određenih subjekata na tržištu, Štulić kaže da porast prometa u trgovini, vidljiv po broju fiskaliziranih računa, pokazuje da nitko nije izgubio.
- U udruzi poslodavaca postoje poslodavci koji podržavaju neradnu nedjelju. Nisu baš svi poduzetnici takvog mišljenja kako ga prezentira HUP - ističe Štulić.
U sektoru trgovine nikada nije dosadno, dodaje sindikalistkinja, a posebno je uočljiv problem s radnom snagom, što je još jedan argument za neradnu nedjelju. Poslodavci se i za postojeće radno vrijeme teško organiziraju: fluktuacija radne snage je pritom povećana, radnici se sele iz trgovine u trgovinu i ne zadržavaju se dugu u branši, mnogi tek toliko dok ne nađu nešto bolje ili posao u struci za koju su se školovali.
- Danas imate velik broj zaposlenih, studenata, umirovljenika i stranih radnika bez kojih prošla sezona ne bi bila odrađena, a vjerujem i da će ova biti vrlo izazovna - kaže Štulić.
Premda su plaće u trgovini ponešto povećane, one ipak ne prate inflaciju, tako da velik broj prodavača radi za tek nešto više od minimalca. Sindikalistkinja otkriva da je riječ o nekih deset ili dvadeset eura više od toga, pa je među prodavačicama i prodavačima glavno pitanje kako preživjeti mjesec. Štulić podsjeća da su njihovi članovi, radnici u trgovini, često govorili da novčani bonus nije glavni motiv temeljem kojeg odlučuju o radu nedjeljom, štoviše mnogi su izjavili da bi oni platili poslodavcu samo da ne moraju taj dan raditi. Važnije im je biti sa svojim obiteljima, organizirati kakav-takav privatni život i družiti se s djecom barem preko vikenda. I to je glavna dobrobit ove priče.
