Francuska je godine 1963. Darovita studentica Anne, inače skromnog socijalnog porijekla, zatrudni. Pred njom su završni ispiti. Strahuje da neće moći završiti fakultet i da će ugroziti svoju budućnost rođenjem izvanbračnog djeteta. Fakultetska diploma za Anne je izlaz iz socijalnih ograničenja njenog porijekla. Međutim, u Francuskoj je pobačaj zabranjen, učini li ga mogla bi biti osuđena i na kaznu zatvora. Pobačaj je za Anne i nemali zdravstveni rizik. To je kratki sadržaj filma "Događaj" redateljice Audrey Diwan koji je proteklog vikenda na Venecijanskom filmskom festivalu nagrađen Zlatnim lavom. Pobačaj i pravo na pobačaj su, uz nezaobilazne talibane na vlasti u Afganistanu, tema početka rujna.
Sadržaj filma smještenog u 1963. itekako je aktualan i danas, svakako u Teksasu i Meksiku. Vlada Sjedinjenih Država tužila je 9. rujna saveznu državu Teksas, a tom tužbom pokušava blokirati provedbu novog zakona koji je u toj saveznoj državi stupio na snagu 1. rujna i koji u praksi gotovo potpuno zabranjuje pobačaj. Administracija predsjednika Joea Bidena strahuje da bi moglo biti ugroženo pravo na pobačaj, uspostavljeno odlukom Vrhovnog suda u slučaju Roe protiv Wadea iz 1973. Tužbu je podnijelo Ministarstvo pravosuđa, a glavni tužitelj Merrick Garland teksaški je zakon okvalificirao kao "jasno neustavan". I ne samo to, jer "plana za poništavanja Ustava Sjedinjenih Država trebaju se plašiti svi Amerikanci bez obzira na svoju politiku ili stranku". Garland strahuje da bi primjer Teksasa mogle slijediti još neke države. Guverner Teksasa Greg Abbott restriktivni je zakon potpisao 19. svibnja. Zakon zabranjuje pobačaj nakon šestog tjedna trudnoće, a mnoge žene u šestom tjednu nisu ni svjesne da su trudne. U Teksasu je 2019. obavljeno više od 56.000 pobačaja, a primjenom ovog zakona zabranjeno bi bilo njih 85 do 90 posto. Teksaški je zakon neobičan i po tome što dopušta građanima da tuže svakoga tko pomogne ili potakne na pobačaj nakon šestog tjedana, a dobije li sudski spor, građanin bi imao pravo na najmanje 10.000 dolara.
Teksaški slučaj daje snažan vjetar u jedra društvenim konzervativcima kojima je upravo zabrana pobačaja, ujedno i ograničenje prava žena, jedno od glavnih sredstava nametanja svojeg svjetonazora i udara na liberalne vrijednosti. Snažan vjetar u leđa slučaju je dao i Vrhovni sud koji je odbacio hitan zahtjev pružatelja usluga pobačaja koji su tražili da se ukine zabrana koja je 1. rujna stupila na snagu. Time je Vrhovni sud ostavio na snazi zakon koji poništava odluku Vrhovnog suda iz slučaja Roe protiv Wadea. Hitan zahtjev odbačen je s pet glasova za i četiri protiv. Liberalna sutkinja Sonia Sotomayor u izdvojenom mišljenju je navela da je nesumnjivo riječ o "neustavnom zakonu osmišljenom zato da bi zabranio ženama ostvarivanje njihovih ustavnih prava i kako bi se izbjegao sudski nadzor". Odluka Vrhovnog suda posljedica je i kadroviranja predsjednika Donalda Trumpa. U svom mandatu on je imenovao troje sudaca, redom konzervativnih i oni su Vrhovni sud gurnuli udesno. Teksas bi mogao biti prva, ne i posljednja država koja svojim zakonom želi derogirati odluku Vrhovnog suda iz 1973. Mississippi namjerava zabraniti pobačaj nakon 15. tjedna trudnoće.
Mnoge Meksikanke svoju sreću traže u Sjedinjenim Državama, pa i u Teksasu, a mnoge Teksašanke svoje pravo na pobačaj uskoro bi mogle tražiti u susjednom im Meksiku. Vrhovni sud te države prošloga je tjedna jednoglasno ocijenio neustavnom kriminalizaciju pobačaja, što je odmah ocijenjeno kao velika pobjeda branitelja reproduktivnih prava žena. Sud je dva dana zasjedao i raspravljao o ustavnosti dijela kaznenog zakona savezne države Coahuile, koji je predviđao kaznu zatvora do tri godine za žene koje pobace. U zemlji s više od 100 milijuna katolika po tom su zakonu optužene stotine uglavnom siromašnih žena, a desetine su u zatvoru. Nakon te sudske odluke mnogo toga više neće biti isto. Odluka Vrhovnog suda omogućit će pristup pobačaju svim ženama u Meksiku, a žene koje su osuđene na kaznu zatvora mogu biti puštene na slobodu.
