Gradsko Vijeće srpske nacionalne manjine Varaždina 19. decembra je proslavilo krsnu slavu Sv. Nikolu uz prisustvo lokalnih funkcionera i manjinskih aktivista iz više županija.

- Imamo trostruko slavlje: slavimo krsnu slavu, promoviramo knjigu ‘Iz povijesti Srba u Varaždinskoj županiji - od prvih doseljavanja do današnjih dana’, a obilježavamo i dobivanje plakete koje je Gradsko vijeće Varaždina jednoglasno dodijelilo našem VSNM-u. Prepoznali su činjenicu da naše Vijeće nije zatvorena, izolirana grupa, nego je ukomponirana u grad Varaždin koja čini cjelinu s ostalim stanovnicima. Dijelimo sudbinu s većinskim narodom, a to je i poruka knjige koju predstavljamo - rekao je Mile Sekulić.

Zamjenik gradonačelnika varaždina Zlatan Avar kazao je da je dobivena plaketa dokaz da Vijeće radi dobar posao.

- Grad Varaždin uvijek je pomagao VSNM-u s kojim je ostvario dobru suradnju - rekao je Avar.

Dobru suradnju s varaždinskim Vijećem istaknuli su i pravnica u uredu SNV-a Tatjana Vukobratović Spasojević, predsjednici VSNM-a Zagrebačke i Koprivničko-križevačke županije Dragiša Pilipović i Branko Dulikravić, kao i predsjednik gradskog VSNM-a Samobora Miloš Osman. Slavski kolač sjekao je paroh koprivnički Radovan Dimitrić, uz sasluženje đakona Uglješe Pilingera. Dimitrić je tom prilikom podsjetio na značenje Sv. Nikole koji je među Srbima najčešća slava. Veliku pažnju izazvala je i promocija knjige ‘Iz povijesti Srba u Varaždinskoj županiji’, autora Hrvoja Petrića i Filipa Škiljana.

- Ideju o pisanju knjige, koja bi pokrila istoriju Srba na području županije, ali i drugih područja sjeverozapadne Hrvatske, dobili smo od Slovenaca koji su uradili sličnu stvar - rekao je predsjednik županijskog VSNM-a Milan Mirčetić, ističući da je njegovo Vijeće svojim sredstvima financiralo 200 primjeraka knjige u kojoj se nalazi skupljena građa od prve polovine 15. vijeka do danas. O knjizi je govorio i lektor Milorad Sarapa, predstavnika Srba u Međimurskoj županiji.

- Ova knjiga prikaz je hrvatsko-srpskih odnosa od 15. preko 16. i 17. vijeka, kad dolazi do najmasovnijeg doseljavanja i borbe s Turcima, preko života u Hrvatskoj, stradanja u Drugom svjetskom ratu do danas – rekao je on.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Petrić podsjetio je da historija Srba u ovim krajevima počinje od 1434. godine, kad se Kantakuzina Katarina Branković, kćerka srpskog despota Đurađa Brankovića, udala za Ulrika Celjskog i kad se spominju Srbi kao vojnici u posadama tvrđava na Kalniku, a onda i drugim utvrdama, pa i Medvedgradu.

- Mnogi značajni Srbi tog vremena su zaboravljeni, recimo Ivan Margetić koji se polovinom 16. stoljeća suprotstavio Turcima - rekao je Petrić koji je događaje iz 1848. nazvao drugim vrhuncem hrvatsko-srpskih odnosa nakon zajedničke borbe protiv Osmanlija.

Naglasio da su samo u ovim krajevima Srbi opstali kao kolektiv izvan područja Vojne krajine. Filip Škiljan je zahvalio Uglješi Pilingeru na skupljenoj građi, kao i brojnim ljudima koji su dali svoja svjedočenja o svakodnevnom životu, ističući da je ovo prva cjelovita monografija o Srbima Varaždinske županije, kao i da se odnosi dva naroda nikad nisu kvarili. Podsjetio je na nastanak srpskih sela Čukovca i Bolfana početkom 17. vijeka, kao i na formiranje manastira Lepavina.

- Iako malobrojni, Srbi su u Varaždinu i na području županije vršili važne funkcije, a njihovom ugledu svjedoči i podatak da su za varaždinsku crkvu sagrađenu 1884. donacije dali i istaknuti pojedinci koji nisu bili pripadnici srpske zajednice, uključujući i biskupa Josipa Jurja Strossmayera i neke katoličke svećenike i vjernike. Srbi su u Drugom svjetskom ratu doživjeli brojna stradanja, od pogibije u partizanima i ustaškim logorima do prekrštavanja i izgona u Srbiju. Srbi su Varaždinu i županiji dali bogatstvo različitosti – zaključio je Šiljan.