Od početka ove godine primjenjuje se nova odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj prema njihovom stupnju razvijenosti. Među područjima s ispodprosječnim indeksom razvijenosti, koja stoga imaju status potpomognutih područja, našla su se mahom ona u kojima žive hrvatski građani srpske nacionalnosti. Godinama je život u njima, a riječ je uglavnom o povratničkim krajevima ili, službeno, područjima posebne državne skrbi, pokušao podignuti Zakon o PPDS-u, no očigledno sa slabim rezultatima. Naime, podaci saborskog Kluba SDSS-a dobiveni na osnovu indeksa razvijenosti i popisa stanovništva iz 2011. pokazuju da u područjima koja su ispod republičkog prosjeka razvijenosti živi 55,45 posto Srba, dok u najnerazvijenijoj jedinici živi čak 24,30 posto Srba. Od 428 općina, koliko ih je u Hrvatskoj, među 20 najnerazvijenijih 15 je onih u kojima žive Srbi, dok od 11 najnerazvijenijih Srbi žive u njih devet.
Neophodno je formirati fond za nerazvijena područja: on mora pratiti izradu i sufinanciranje projektne dokumentacije, a jedan dio bi trebao biti rezerviran za plaće stručnog osoblja i stipendiranje domaćeg stanovništva – smatra Dejan Mihajlović
Inače, za izračun indeksa razvijenosti koriste se sljedeći pokazatelji: prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva, stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje) i indeks starenja. Jedinice se razvrstavaju u grupe razvijenosti pomoću distribucije ranga, pri čemu se uvijek polazi od prosječnog praga razvijenosti (indeks 100). A mozaik disproporcionalnog razvoja Hrvatske izgleda ovako: najrazvijenija je Kostrena, općina u Primorsko-goranskoj županiji sa indeksom 117,842, dok je Zagreb na trećem mjestu sa indeksom razvijenosti 116,560. Na dnu tabele smjestile su se siromašne općine nastanjene srpskim stanovništvom: Krnjak sa indeksom razvijenosti 86,956, Dvor sa 84,416, Vrhovine sa 84,233, Donji Lapac sa 83,207, Gvozd sa 80,584, Biskupija sa 77,621, Ervenik sa 60,358 i najzad mala dalmatinska općina Civljane sa indeksom 37,772. Vlada je tek ove godine krenula u izmjene zakonskog okvira za zapuštena i zaboravljena područja, i to u vidu Nacrta prijedloga Zakona o potpomognutim područjima koji bi se na jesen trebao naći pred saborskim zastupnicima.
Također, u cilju ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske Vlada je ovog ljeta donijela odluku o provođenju Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina. Prema ovoj odluci, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će tokom ove godine projekte lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja u jedinicama lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri grupe prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od pet posto pripadnika nacionalnih manjina u stanovništvu. Od ukupno 30 milijuna kuna, 40 posto sredstava namijenjeno je jedinicama koje su svrstane u prvu grupu, odnosno koje su najnerazvijenije, 30 posto pripast će jedinicama iz druge grupe, 20 posto onima iz treće, dok je jedinicama iz četvrte grupe namijenjeno deset posto sredstava.
- Ovo je prvi korak prema formiranju stalnog financijskog instrumenta, odnosno fonda kroz koji bi se svake godine provodili ovakvi programi - rekao je za Novosti u povodu donošenja ove Vladine odluke SDSS-ov zastupnik Boris Milošević, dodavši da postoji 117 općina i gradova u kojima manjina ima više od pet posto, od čega u 103 jedinice lokalne samouprave ima traženi postotak Srba.
Što se tiče spomenutog Nacrta prijedloga Zakona o potpomognutim područjima, on bi trebao objediniti zakonske akte koji se odnose na život u povratničkim područjima, kao što su stari Zakon o PPDS-u, zatim aktualni Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o brdsko-planinskim područjima (nacrt novog je u izradi), Zakon o stambenom zbrinjavanju, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave te Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Nacrt prijedloga Zakona o potpomognutim područjima otvara prostor jačeg djelovanja jedinica lokalne i regionalne samouprave, jače podržava stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje u javnim poduzećima i lokalnoj samoupravi te jača kapacitete i financiranje izrade i realizacije projektne dokumentacije za EU fondove osnivanjem tzv. fonda za potpomognuta područja. Korijeni ovog zakona su i u Operativnom programu za nacionalne manjine koji je u lani u septembru usvojila Vlada. Podsjetimo, bilo je to vrijeme kada se hrvatska javnost pobunila zbog izjava predsjednika SDSS-a i SNV-a, saborskog zastupnika Milorada Pupovca, o diskriminaciji Srba u javnim poduzećima kao što su Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste i Hrvatska elektroprivreda, poduzeća čija politika ima direktan utjecaj na sudbinu života u potpomognutim područjima.
Primjena svih dosadašnjih zakona koji su povratničkim područjima trebali ići na ruku značajno je izostala. Pod hitno treba stimulisati kadrove da imaju razloga ovamo doći, raditi i živjeti – ističe Ilija Obradović
- Neke osnove za Zakon o potpomognutim područjima zadali smo još u Operativnom programu za nacionalne manjine, koji sadrži konkretne mjere vezano uz napredak lokalne zajednice - ističe Milošević i dodaje da u Klubu SDSS-a očekuju da se postojeći nacrt dopuni jačim formulacijama i konkretnijim mjerama kako bi iz zakona proizlazile jasne garancije da će lokalna zajednica imati koristi od prirodnih resursa i javnih poduzeća kao što su Hrvatske vode i Hrvatske šume na svom teritoriju.
- Inzistirat ćemo i na jasnim mjerama za jačanje poduzetništva i priliv sredstava u lokalni proračun. Zahtijevat ćemo i da se u zakon ugradi garancija direktnog otkupa autohtonih sirovina lokalnog proizvođača npr. od nacionalnih parkova. Smatramo da treba ugraditi mjere koje potiču organiziranje lokalnih manifestacija i događaja te mjere koje potiču ruralni i seoski turizam. Također, smatramo da pozitivna iskustva iz Zakona o Vukovaru moramo primijeniti i u ovom zakonu, kao i iskustva drugih evropskih država, a na ruku nam ide i evropska direktiva za zelenu nabavu koju treba primijeniti i na nacionalne manjine u Hrvatskoj - dodaje Milošević.
Dejan Mihajlović, načelnik Krnjaka i jedan od potpredsjednika SDSS-a, smatra da nacrt zakona treba još doraditi.
- Kada bi bilo po pravdi, mi ne bismo imali tih problema. Zakon o jedinicama lokalne samouprave nije se smio odnositi na područja ispod hrvatskog prosjeka jer se bez ljudi ne može raditi razvoj. Nažalost, od ovog nacrta nismo dobili to da se poveća okvir izvornih prihoda i sume koja se smije potrošiti na plaće zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, a trenutno smo omeđeni sa samo 20 posto izvornih prihoda. Općina Krnjak ima 800.000 kuna izvornih prihoda, 20 posto je 160.000 kuna, što nije dovoljno ni za dvije bruto plaće, a po zakonu moramo imati barem četiri osobe: načelnika, dva zamjenika i pročelnika. Tko će pisati projekte, pratiti njihovu provedbu? Čak i ako imamo sredstva u proračunu, zakon nas ograničava da ne možemo zaposliti čovjeka. Možete nekoga angažirati po ugovoru o djelu, ali sa ugovorom o djelu ne možete dugo imati kvalitetnog čovjeka - ističe Mihajlović.
Dodaje da je za unapređenje potpomognutih područja jako bitno formiranje fonda namijenjenog prvenstveno prvoj grupi nerazvijenih općina.
- Ako hoćemo da se te općine donekle ravnomjerno razvijaju, neophodno je formirati fond za nerazvijena područja, i to fond koji će biti namjenski: on mora pratiti izradu i sufinanciranje projektne dokumentacije, a jedan dio bi trebao biti rezerviran za plaće stručnog osoblja i stipendiranje domaćeg stanovništva kako bi se stvarali najkvalitetniji kadrovi za buduće razdoblje i koji bi svoju emocionalnu vezu sa zavičajem nadograđivali radom za njegov razvoj - govori Mihajlović.
Načelnik Donjeg Lapca Ilija Obradović kaže da ovaj zakon ne bi trebao biti lista želja, nego garancija da će se sačuvati resursi neke sredine i da će javna poduzeća kao što su Hrvatske šume i Hrvatske vode dati primat domaćim ljudima i poduzetnicima.
- Džaba lista lijepih želja ako lokalna zajednica na svom području, a posebno na potpomognutim područjima, ne gospodari njima. U ne tako davnoj prošlosti imali smo Zakon o PPDS-u koji je davao određene porezne olakšice, ali što je vrijedilo pojedinom poduzetniku da ima poreznu olakšicu ako ne može u Lapcu ostvariti 15.000 kubika drva godišnje. Nažalost, prirodni i istovremeno privredni resursi našeg ruralnog područja, kao što su šume, vode i zemljište, nisu na raspolaganju lokalnim ljudima, a ni ovim nacrtom to nije predviđeno. Treba stati na kraj praksi Hrvatskih šuma da se s naših prostora izvozi po 50.000 kubika šume, a da pritom lokalne pilane ne mogu dobiti ni kvotu od pet kubika - ističe Obradović i dodaje da je osim poticanja stanogradnje još bitnije adekvatnim plaćama nagraditi stručne kadrove kako bi se obrazovani ljudi zadržali u ruralnim područjima.
- Potrebno je izvršiti decentralizaciju kako bi što više sredstava ostalo lokalnoj zajednici i lokalnoj samoupravi radi pokretanja projektnih prijedloga za EU fondove i podizanja infrastrukturnog nivoa naših mjesta. Kako tko odlazi u mirovinu, gase se radna mjesta i smanjuje broj ljudi. Sve se centralizira i seli u Gospić. Trenutno je inicijativa da djelatnik mirovinskog jednom tjedno dolazi kod nas i u Korenicu ili da se gasi radno mjesto. Državna vlast kao da želi razvijati ta područja, a sve radi kontra toga. Primjena svih dosadašnjih zakona koji su povratničkim područjima trebali ići na ruku značajno je izostala. Ako nema zdravstvene zaštite i obrazovnog sustava u ruralnom području, to su mrtve sredine, a taj trend je uzeo maha. Pod hitno treba stimulisati te kadrove da imaju razloga ovamo doći, raditi i živjeti, što se ovim zakonom ne podrazumijeva, a drugima se ograničava - navodi Obradović.
Slična je situacija i u općinama sa većinskim srpskim stanovništvom u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Među nerazvijene spada općina Negoslavci koja je po starom izračunu indeksa razvijenosti bila u drugoj grupi, ali po novom izračunu, kada je u obzir uzet i indeks starenja, našla se u prvoj grupi po nerazvijenosti.
- Na posljedice rata mogli smo se pozivati u prvih desetak godina, no sada se suočavamo sa ekonomskom krizom, nezaposlenošću, odlaskom mladih ljudi, malim brojem djece, stranačkom infrastrukturom, trendom zatvaranja pošta i drugih državnih institucija, pitanjem statusa škola… Bilo bi dobro kada bi se neki od članaka iz Zakona o gradu Vukovaru mogli ugraditi u Zakon o potpomognutim područjima jer poslodavcima koji dolaze na područje grada Vukovara, ako imaju sjedište ili prebivalište u Vukovaru, Vlada refundira 50 posto doprinosa za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje. Općine i gradovi pored Vukovara teško će privući potencijalne investitore jer samo na pet kilometara od nas imaju bolje uslove. Stoga bi bilo dobro kada bi se neki elementi mogli primijeniti i za naše područje - govori načelnik Negoslavaca Dušan Jeckov.
Novi bi zakon, dodaje, trebalo uskladiti sa drugim zakonima, prije svega sa Zakonom o regionalnom razvoju i Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Trebalo bi primijeniti i neke demografske mjere koje bi preokrenule trend odlaska mladih.
- Do sada smo maksimalno iskoristili status općine preko projekata prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije, energetske obnove zgrada, obnove i izgradnje infrastrukture, ali to je sve bilo nedovoljno da zadržimo ljude da žive na prostoru Negoslavaca. Da bi živjeli, potrebno je da rade, a za to su potrebne neke poticajne mjere i neki preduslovi koje iz starih zakona nismo mogli primijeniti. Recimo, Zakon o obnovi grada Vukovara omogućavao je gradu Vukovaru 40 miliona kuna svake godine, što je strahovito velik novac, za razliku od nekih mjesta u okolici koja imaju istu situaciju, ali nemaju ta sredstva na raspolaganju. Svaki čovjek želi da mirno spava, da se slobodno kreće i da radi i živi od svog rada, to su neki elementarni uslovi potrebni svakoj porodici - ističe Jeckov.
