Srbija će već sljedeće godine iz Francuske dobiti superkompjuter vrijedan 30 milijuna eura. Nabava novog superkompjutera, prvog takvog na Balkanu, dio je paketa sporazuma koji su Srbija i Francuska zaokružile za vrijeme nedavnog posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Beogradu. Osim što će produbiti ukupnu srpsko-francusku suradnju, novi moćni kompjuter prije svega će poslužiti srpsko-francuskoj suradnji u razvoju umjetne inteligencije u Srbiji, a potom i njezinoj primjeni u srpskoj znanosti i ekonomiji.

Da je suradnja Srbije i Francuske u razvoju umjetne inteligencije jedna od bitnijih u ukupnoj njihovoj suradnji, demonstrirali su i predsjednici Vučić i Macron sudjelujući na Forumu o veštačkoj inteligenciji "Inovirajmo zajedno u Evropi", koji je održan u sjedištu Razvojnog centra francuske kompanije Schneider Electric u Novom Sadu. Kako će Srbija od početka sljedeće godine tri godine predsjedavati Globalnim partnerstvom za umjetnu inteligenciju (GPAI), Macron je poručio da "Srbija ima važnu ulogu u svetskom partnerstvu za veštačku inteligenciju i predsedava grupom koju smo uspostavili u okviru OECD-a i koja bi trebalo da koordiniše razgovore o ovoj temi u februaru 2025. na samitu koji će biti organizovan. Veštačka inteligencija transformiše našu svakodnevnicu, a pred Evropljanima imamo važnu ulogu koja nas čeka jer možemo da osmislimo naš model veštačke inteligencije".

Francuski predsjednik posebno je naglasio da bi "voleo da više mladih iz Srbije dođe u Francusku, da imamo ekosisteme koji komuniciraju, mi verujemo u veštačku inteligenciju, ali mislimo da je za to potrebno da razgovori budu zasnovani na nauci, da zajedno definišemo standarde i da imamo rešenja koja će biti u potpunosti evropska. I upravo zbog toga ja verujem u dijalog između naše dve zemlje, dijalog između naučnika, preduzetnika, istraživača, naših preduzeća i javnih vlasti je toliko važan".

Nije slučajno i da je za razgovor o srpsko-francuskoj suradnji u razvoju umjetne inteligencije odabrana nova zgrada Schneiderovog Razvojnog centra u Novom Sadu. Izvršna potpredsjednica Schneider Electrica za europske operacije Gwenaelle Avice Huet, kao članica Macronove delegacije, istakla je da Razvojni centar, koji broji nešto više od 1000 zaposlenih, smatraju čvorištem i platformom za ostatak svijeta. "U suštini, mi smo u Novom Sadu okupili izvrsne softverske inženjere i fokusirali se na ono što nazivamo digitalizacijom mreže", rekla je. I Dragoljub Damljanović, direktor novosadskog Schneider Electric HUB-a, nastavio je u sličnom tonu: "Softver koji se pravi ovde, ne pravi se nigde drugde, i odavde se isporučuje u ceo svet, tako da smo praktično jedini centar u svetu u kojem će se raditi softveri za energetsku tranziciju.

HUB u Novom Sadu predstavlja jednu od prvih velikih IT investicija u regionu, a njegov uspeh pokazuje kako te investicije mogu doprineti lokalnoj zajednici i globalnom tržištu. Ova oblast, kako god se stvari budu kretale, vrlo malo će biti dotaknuta bilo kakvom ekonomskom krizom, jer je suštinski infrastrukturno vezano za sve ono što mi hoćemo da promenimo u društvu da bismo mogli da preživimo klimatske promene."

Osim što je jedan od svjetlijih primjera strelovitog razvoja srpskog IT sektora, srpska podružnica Schneider Electrica bit će među prvima koja će svoje globalno prihvaćene softverske proizvode početi primjenjivati i u Srbiji. Lani je, naime, s Elektrodistribucijom Srbije (EDS) potpisala ugovor o "isporuci opreme za srednji napon i softvera za upravljanje mrežama za unapređenje distributivne mreže u Srbiji". Realizacijom ugovora vrijednog 140 milijuna eura "preuredit će se elektrodistributivna mreža srednjeg napona u Srbiji, osnažiti njezina pouzdanost, smanjiti kvarovi i trajanje prekida isporuke struje, smanjiti gubici te omogućiti ogromno smanjenje ugljen-dioksida, kao i uštede", poručili su iz tvrtke nakon potpisivanja ugovora.

Pojedini energetsko-ekonomski stručnjaci smatraju da je upravo taj dio srpsko-francuske suradnje kojim će se srpski elektroenergetski sektor u cijelosti reorganizirati i restrukturirati, modernizirati i digitalizirati, najvažniji u čitavom paketu potpisanih srpsko-francuskih sporazuma, važniji i od kupovine borbenih aviona Rafala, pa i od ugovorene suradnje koja bi trebala rezultirati izgradnjom nuklearne elektrane u Srbiji. Uvezana suradnja IT i energetskog sektora ubrzano će integrirati srpski u europski elektroenergetski sektor, pogotovo nakon što su srpske vlasti ugovorile suradnju s Francuskom elektroprivredom (EDF). U središtu je tog sporazuma razvoj nuklearnog civilnog programa u Srbiji, ali je ugovorena i suradnja u revitalizaciji postojećih i izgradnji novih hidroelektrana, osiguranju energetske sigurnosti Srbije "primenom najboljih međunarodnih standarda u oblastima životne sredine, tehnologije i prakse" te "razvoju rešenja za skladištenje energije, pre svega baterija i zelenog vodonika, i rešenja za efikasno korišćenje proizvedene energije".

Da Francuska postaje ključni energetski i IT partner Srbije, preuzimajući dosadašnju lidersku poziciju Rusije, dokazuju i promjene u srpskom zakonodavstvu. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o energetici koji će nakon upravo završene javne rasprave ući u zakonodavnu proceduru kreiran je s ciljem da "unapredi funkcionisanje energetskog sistema i omogući veću energetsku sigurnost kako u neposrednoj, tako i u daljoj budućnosti, u periodu prelaska na čiste izvore energije", ali i kako bi omogućio realizaciju svih srpsko-francuskih sporazuma o suradnji u energetskom sektoru, uključujući i onaj o civilnoj primjeni nuklearne energije.

Također, u pripremi je i prijedlog Zakona o umjetnoj inteligenciji, iznikao iz Strategije o umjetnoj inteligenciji koju je prije pet godina usvojila vlada Ane Brnabić. Kako se Zakon o energetici mijenjao paralelno s memorandumima i sporazumima koje su srpske vlasti potpisivale s francuskim EDF-om o transferu francuskog znanja i razvoja u civilnoj primjeni nuklearne energije, očekivano ih se dovodilo u direktnu vezu, pogotovo zato što sličnih zakonodavnih aktivnosti u Srbiji nije bilo nakon što je vlada Srbije prije šest godina potpisala sličan sporazum s ruskim ROSATOM-om.

Srpska ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, uostalom, kaže da "izmene zakona omogućavaju prenošenje Paketa za integraciju električne energije koji sadrži devet propisa EU, a koji treba da omogući spajanje tržišta električne energije, tranziciju ka čistim izvorima energije i sigurno i dostupno snabdevanje građana i privrede" i poentira: "Republika Srbija se integriše u evropski sistem bezbednosti i saradnje u pogledu spremnosti i upravljanja kriznim situacijama i definiše se postupanje Vlade, Ministarstva i operatora prenosnog sistema u slučaju elektroenergetske krize." U tom integriranju Srbije u "evropski sistem bezbednosti i saradnje u pogledu spremnosti i upravljanja kriznim situacijama" kao njezin glavni partner nametnula se Macronova Francuska, pojedine njezine kompanije poput Schneider Electrica i EDF-a, a onda i superkompjuter, Rafali, nuklearna elektrana...