Nakon skoro osam godina suđenja osmorici pripadnika Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske za ratni zločin u selu Kravica nedaleko Srebrenice, suđenje pred Specijalnim sudom u Beogradu počinje od nule jer se promijenio jedan član sudskog vijeća.

Podsjetimo, osmorica nekadašnjih policajaca optužena su za ubistvo najmanje 1313 bošnjačkih civila. Međutim, sudiji Apelacionog suda u Novom Sadu Dejanu Terziću je krajem aprila istekao mandat u Specijalnom sudu za ratne zločine i organizovani kriminal.

Pravnica u Fondu za humanitarno pravo Marina Kljajić koja prati suđenje za Kravicu napominje da je predsjednik Višeg suda na vrijeme podnio zahtjev Visokom savjetu sudstva (VSS) da se Terziću produži mandat, ali i da predsjednica VSS-a Jasmina Vasović taj zahtjev uopšte nije razmatrala.

- Pošto mu je istekao mandat, on se vratio u svoj matični sud, a pošto je Veće ostalo bez jednog člana, neko ga je morao zameniti. Zakon o krivičnom postupku kaže da glavni pretres mora početi iznova ako dođe do promene sastava Veća - objašnjava ona.

Terzić je inače bio sudija i u slučaju narkobosa Darka Šarića, pa je i sam nakon isteka mandata isticao da odbrana Šarića nije željela da on bude dio sudskog vijeća. Nepostupanje VSS-a još je problematičnije zbog činjenice da je bio i sudija u ovom najznačajnijem suđenju za ratne zločine u Srbiji, a posebno zato što je ovo suđenje od početka nailazilo na opstrukcije.

Prvo je suđenje ponavljano jer u vrijeme kad je podignuta optužnica samo Tužilaštvo za ratne zločine nije imalo tužioca, a potom je za odgode bilo dovoljno da se jedan od osmorice optuženih ne pojavi na klupi, zbog bolesti ili zbog nečeg drugog. Ratni zločini ne zastarijevaju, ali itekako stare učesnici u postupku, od optuženih pa do žrtava i svjedoka, opominje Kljajić, dodajući kako "sve više gubimo svedoke koji su nam najčešće jedino dokazno sredstvo.

Pitanje je kome će se sve moći suditi i kako će da se dokazuje kad umru". Navodi i da je Terzić bio član sudskog vijeća za osam predmeta vezanih za ratne zločine, od čega čak sedam za slučajeve u Bosni i Hercegovini.

- Porodicama žrtava se šalje jako loša slika o pravosuđu Srbije kao onom koje daje sve od sebe da odgovorne ne procesuira, a posebno ružan utisak ostavlja što su za svaki ustupljeni predmet iz BiH članovi porodica žrtava i žrtve dale svoju saglasnost. To se doživljava kao posebno uvredljivo i ponižavajuće - zaključuje ona.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida iz BiH Murat Tahirović ističe kako se iz Srbije kontinuirano i svakodnevno šalju poruke žrtvama da iza zločinaca i zločinačke politike koju je realizirala vlast Slobodana Miloševića stoji država.

- Negiranja, opstrukcije, blokade, afirmacija zločinaca i zločina i pružanje zaštitite ratnim zločincima je, nažalost, nacionalna i državna strategija Srbije. Mi to znamo i nije nas iznenadila vijesti o vraćanju suđenja na početak - kaže Tahirović za Novosti.

Ističe da porodice žrtava i same žrtve ne očekuju ništa od Srbije, koja "ništa nije naučila niti želi da nauči. Čekamo još na takozvanu međunarodnu zajednicu da se konačno pozabavi katastrofalnim stanjem progona zločinaca i negiranjem", dodaje on. No navodi da porodice žrtava neće odustati od kažnjavanja zločinaca, koliko god ove vijesti bile obeshrabrujuće.

- Politika negiranja zločina u Srbiji je teški politički karcinom koji počinje od intelektualnih i političkih elita. Po mom mišljenju, to se može uspješno riješiti samo priznanjem agresije i počinjenih zločina u BiH. Mi smo kao žrtve spremni da njima u Srbiji pomognemo da priznaju i da se suoče - naglašava naš sugovornik.