Kratak je, ali buran istorijat odnosa Crne Gore prema Srebrenici i genocidu. Prvo je, 2006. godine, Skupština deklaracijom prihvatila rezoluciju Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, zatim je 2021. parlament usvojio Rezoluciju dvotrećinskom većinom, a njome se potvrđuje da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Tada je čak smijenjen ministar pravosuđa zbog izjave da se genocid nije desio, pa je blokiran rad parlamenta. Došlo je i do promjena na čelu Vlade, pa je Zdravka Krivokapića, zamenio Dritan Abazović, koji je kao premijer Crne Gore, a opet i kao predsjednik građanskog pokreta URA, koji je prethodno glasao za rezoluciju u parlamentu, otišao u Srebrenicu 2022. gdje je izjavio da "genocid nije počinjen nad Bošnjacima nego nad ljudima", zbog čega se ipak kasnije ispričao.
Činilo se da je time ovu "neprijatnu" temu Crna Gora stavila u ladicu, ali dočekala je sad i najnoviju vladu na čelu sa Milojkom Spajićem, koji je najavio da će glasati za rezoluciju u UN-u, ali uz određene amandmane. Prvi amandman tiče se toga da ne postoji kolektivna krivica za genocid u Srebrenici, a drugi govori o tome kako je Republika Srpska (RS) entitet u sklopu BiH.
- U predloženoj rezoluciji UN-a suštinski nema ničega što crnogorska Skupština već nije usvojila u dva navrata - kaže za Novosti Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava iz Podgorice, uz izraženu nadu da će UN-ova rezolucija "konačno natjerati Crnu Goru da poštuje sopstvene skupštinske akte kojima je propisano isto".
Najavu podrške rezoluciji osudile su prosrpske stranke u parlamentu, odnosno Vladi, kao i Srpska pravoslavna crkva i mitropolit Crnogorsko-primorski Joanikije. "Pogrešno je i veoma opasno izjednačavati Srebrenicu i Jasenovac. Priča o srebreničkom genocidu nije naučno utemeljena, ali je itekako politički motivisana", izjavio je mitropolit dodavši da je u Srebrenici izvršen zločin, ali ne i genocid.
Naša sagovornica svrhu najavljenih amandmana vidi upravo u pokušaju da se umire SPC, prosrpske partije, ali i predsjednik Srbije i partneri iz RS-a.
- Oni su osmislili da bi usvajanje rezolucije u predloženoj formi značilo da su Srbi genocidni narod, što je, iako netačno, stvorilo osjećaj obaveze kod crnogorske vlasti da im amandmanima izađu u susret zarad mira u koaliciji kod kuće i u susjedstvu - zaključuje ona.
Smatra da su amandmani nepotrebni jer ono što je u njima napisano se već nalazi u tekstu rezolucije, iako ne istim riječima. Ako predlagači rezolucije i kosponzori, kojih je sada preko trideset, odluče da iz političkih razloga izađu ususret Crnoj Gori i posredno Srbiji, ti će amandmani biti prihvaćeni.
U slučaju da amandmani budu prihvaćeni, jer je, navodi ona, cilj UN-a ipak očuvanje mira, u tom slučaju očekuje da crnogorska vlast odluči da rezoluciju i kosponzoriše, "kao što je to od Vlade zatražilo 109 nevladinih organizacija i skoro 500 istaknutih građana i građanki Crne Gore, kao i Bošnjačko vijeće i sve opozicione političke partije".
- Nezabilježeno je da se građansko društvo u Crnoj Gori ikada oko bilo čega toliko ujedinilo. To bi nešto moralo da znači i premijeru i ministrima u Vladi Crne Gore, koji ističu svoje proevropsko opredjeljenje - kaže naša sagovornica.
Ističu ga i u Srbiji. Barem zvanično. Ali još više ističu da podrška rezoluciji neće biti akt prijateljstva Crne Gore prema Srbiji. Gorjanc Prelević to vidi kao pritisak u cilju ostvarivanja nacionalističkih ciljeva vlasti u Srbiji i RS-u.
Naša sugovornica tvrdi da prosrpske političke partije u Crnoj Gori prikazuju sebe kao zaštitnike i predstavnike "srpskog naroda", ali ističe i da je mnoge Srbe "sramota što se toliko zateže oko te rezolucije".
- Na sreću postoje razumni, obrazovani i dobronamjerni ljudi koje mitropolit Joanikije ne zastupa kad kaže da "priča o genocidu u Srebrenici nije naučno utemeljena". Posebno je apsurdno što jedna takva ocjena stiže od profesionalnog dogmate, naglašava ona.
Sam crnogorski premijer kao da je pomalo nesnađen u ovom polju. Politika, a prije svega odnosi sa prošlošću nisu njegov teren i trudi se maksimalno izbjegavati ga, na što ukazuje i Gorjanc Prelević.
- On nije neko ko, primjera radi, smatra da je obrazovanje glavno za budućnost Crne Gore, jer je vaspitanje i obrazovanje djece koalicionim sporazumom prepustio konzervativnoj koaliciji koja se protivi ljudskim pravima, negira genocid u Srebrenici, forsira SPC i nije primjer nekoga ko gradi građansko društvo i evropsku budućnost – zaključuje.
