Više od četiri mjeseca od parlamentarnih izbora Crna Gora je konačno dobila novu vladu –treću u samo tri godine, otkako je DPS sa Milom Đukanovićem izgubio izbore nakon tri decenije na vlasti. Premijer je Milojko Spajić iz pokreta Evropa sad (PES), a nova vlada ima pet potpredsjednika i 18 ministarstava. Među njima nema predstavnika DPS-a, kao ni koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), nasljednice Demokratskog fronta, prosrpski i proruski orijentisane koalicije. Na čelo parlamenta zasjeo je jedan od njenih predvodnika Andrija Mandić, inače četnički vojvoda.
U narednih godinu dana očekuje se da dođe i do rekonstrukcije vlade, a tom prilikom bi u nju i zvanično ušli predstavnici koalicije ZBCG, umjesto da joj samo daju parlamentarnu podršku. Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko smatra da je formiranje takve vlade bio iznuđeni potez Spajića. On se našao u situaciji da bi mogao izgubiti mandat zbog neuspjeha pregovora, "što bi mu znatno oslabilo poziciju unutar partije". Naime, njegov partijski kolega i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović od samog početka snažno je zagovarao koaliciju partija koja je na kraju Spajiću i pružila podršku.
Mnogi ovu vladu, ali i prethodne dvije – onu Zdravka Krivokapića, kao i onu Dritana Abazovića – smatraju prosrpskim. Razloge dobrim dijelom nalaze u uticaju koji je SPC izvršila – prvo na smjenu DPS-a i Mila Đukanovića, koji je par mjeseci prije ovih parlamentarnih izbora izgubio predsjedničke od spomenutog Milatovića, a onda i na formiranje vlade koja u ovom sastavu odražava pokušaj balansiranja između različitih političkih snaga i interesa.
- Novu parlamentarnu većinu čini 11 političkih partija i pokreta, odnosno šest koalicija, pa je bilo neophodno zadovoljiti visoke apetite svih konstituenata kako bi se osigurala njihova podrška. Dodatno, Crna Gora nema zakon o vladi, stoga ne postoji zakonsko ograničenje u vezi sa strukturom i obimom Vlade. Iako se na tome insistira već godinama, kako bi se spriječila praksa formiranja obimnih administracija sa jedinim ciljem, zadovoljavanja političkih apetita različitih struktura - ističe Nenezić.
Iako ZBCG zasad nije dio vlade, problem može predstavljati pozicija Andrije Mandića na čelu Skupštine, jer svi zakoni i inicijative u parlamentu idu preko njega. Nenezić naglašava da koalicija ZBCG koja decenijama zastupa potpuno drugačiju politiku i ima suprotna programska načela od ostalih članica vladajuće većine teško može napraviti tako oštar zaokret i odustati od svojih dugogodišnjih principa. Ipak, potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa partijama nove parlamentarne većine ZBCG se obvezao upravo na to. To je bio i razlog koji je opredijelio albanske stranke da takođe budu konstituenti ove vlasti.
Naša sagovornica sumnja u iskrenost namjera vlade i vjeruje da je samo pronađena formula kako da dođu do vlasti i poluga moći "kroz deklarativno zastupanje svega što domaća javnost i međunarodni partneri žele čuti, dok istovremeno stvaraju osnove za realizaciju svojih programskih principa koji su usklađeni sa politikom Srbije". A to što žele čuti je put ka Evropskoj uniji. Naša sagovornica napominje da ova vlada za razliku od dvije prethodne ima potrebnu dvotrećinsku većinu za imenovanje ključnih figura u oblasti pravosuđa i odblokira sistem, a time i pregovaračko poglavlje 23.
- Time bi se stekli uslovi da Crna Gora krene snažnije u realizaciju ostalih preuzetih obaveza i stvori realnu perspektivu za Crnu Goru u narednim godinama. Međutim, od suštinske je važnosti da ova prilika ne bude iskorišćena za nametanje rješenja ili za političku dominaciju, već da se kreira prostor za dijalog i konsenzus sa svim političkim akterima, uključujući i opoziciju. U suprotnom, isključivanjem opozicije samo bi se dodatno pojačala društvena polarizacija - opominje Nenezić koja je pozdravila odluku nove vlade da se za mjesec dana odloži predstojeći popis stanovništva, koji je trebao početi 1. novembra. Smatra i da su neprimjerena miješanja, kako iz regiona, tako i sa strane domaćih političkih aktera.
- Bavljenje predsjednika Srbije popisom u Crnoj Gori je više nego neprimjereno. Uticaj SPC-a posebno zabrinjava zbog visokog stepena podrške koju ima u crnogorskom društvu, a da ne govorimo o tome da je u sekularnoj državi neprihvatljivo mješanje vjerskih zajednica u bilo koja društveno-politička pitanja. Zasad je potpis odložen za 30. novembar i ostaje da vidimo da li će se on i zaista održati ili ćemo imati nova odlaganja - zaključuje Nenezić.
