Novosti

Politika

Sud briše datum oslobođenja sa splitskog "štandarca"

Splitski Trgovački sud dao za pravo kiparu Kovačiću koji tvrdi da su mu dopisivanjem datuma oslobođenja Splita od fašista 1944. povrijeđena autorska prava. Gradonačelnik Puljak najavljuje da će poštovati odluku, ali i naći novo rješenje za upisivanje datuma

Large standarac

Splitski antifašist Ante Jelaska još prije deset godina rukom je dopisao datum oslobođenja grada (foto Ivo Čagalj/PIXSELL)

Najnovijoj evoluciji anti-antifašističkog trenda koji je zahvatio Hrvatsku pridružilo se i pravosuđe. Trgovački sud u Splitu u nepravomoćnoj presudi odlučio je da datumu oslobođenja Splita od fašističkog terora 26. 10. 1944. nije mjesto među ostalim važnim danima iz povijesti grada koji su uklesani na postolju jarbola s kojeg se vijore zastave na središnjem gradskom trgu Pjaca, među Splićanima poznatog i kao ''štandarca''.

Zanimljivo da je u ovom splitskom kreiranju povijesti navedeno postolje za jarbole postavljeno još krajem devedesetih godina, ali je u tom pomnom biranju značajnih datuma nekim čudom izostalo oslobođenje Splita od fašizma dopisano tek prije manje od godinu dana. Ali očito je navedeni datum previše smetao i tih nekoliko mjeseci, što dokazuje činjenica da je Trgovački sud i pored ostavljene mogućnosti žalbe na presudu, donio privremenu mjeru po kojoj se bez obzira na žalbu, gradskim vlastima nalaže da u roku od 15 dana moraju ukloniti antifašistički datum.

U prijevodu, datum oslobođenja Splita od fašističkog i ustaškog režima nije legao autoru postolja, akademskom kiparu Kuzmi Kovačiću pa je pokrenuo sudski postupak protiv gradskih vlasti. Nije potrebno posebno mudrovati zašto je Kovačiću zasmetalo par brojki i slova više iz antifašističke, partizanske prošlosti Splita, pored već nabrojanih splitskih povijesnih dana: gradnje Dioklecijanove palače, doseljavanja iz obližnje Salone, usvajanje prvog gradskog statuta, pobjede narodnjaka na izborima 1882., proglašenja samostalnosti Hrvatske. Ali Trgovački sud se znakovito složio s kiparom Kovačićem da su dopisivanjem dana partizanskog oslobođenja Splita povrijeđena autorska prava.

Kad je Kovačić digao buku zbog naknadnog dopisivanja opasnih brojki i slova „26. 10. 1944. DAN OSLOBOĐENJA SPLITA OD FAŠIZMA“, gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Ivicom Puljkom zauzele su stav da kiparu pripadaju autorska prava na postolje, ali ne i na natpis koji određuje Gradsko vijeće.

Iako je u sudskom postupku Kovačić potvrdio da on zapravo nije autor originalnog teksta na postolju, ali da ga je prilikom oblikovanja prihvatio i da se stoga radi o njegovom jedinstvenom autorskom dijelu kojem, eto, ne pripada datum pobjede od fašističkog okupatora. Na Kovačićevu stranu stali su čak i Konzervatorski odjel te Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.

Povodom sudske odluke oglasio se gradonačelnik Ivica Puljak koji je prvi, poslije svih garnitura splitskih vlasti, uključujući i SDP-ovu, prihvatio zahtjev antifašističkih udruga da se među znamenite dane splitske povijesti dopiše i dan oslobođenja Splita.

''Za nas je pripojenje Splita i Dalmacije Hrvatskoj izuzetno važan događaj u povijesti grada. Oslobođenje od fašista koji i dan danas svojataju Split i Dalmaciju je za nas važno jer je to uvjet opstanka svih nas ovdje gdje živimo od pamtivijeka. Zato će Grad Split uskoro predstaviti rješenje po kojem ćemo poštivati odluku Suda, jer poštujemo odluke hrvatskih sudova bezuvjetno, ali da svi datumi ostanu upisani na štandarcu, uključujući i datum oslobođenja Splita od fašista. Splićani imaju pravo odlučivati što će pisati na njihovim ulicama – poručio je gradonačelnik Puljak.

Na ovu posljednju splitsku buru opasnih značenja na društvenim mrežama reagirala je VeDRA, udruga Veterana Domovinskog rata i antifašista, jedna od antifašističkih udruga koje su pokrenule inicijativu za postavljanjem datuma na postolju jarbola u centru Splita.

''Dobro se poklopilo, po Italiji marširaju Mussolinijevi sljedbenici s aspiracijama na hrvatski teritorij, a u Splitu Sud odlučuje da s gradskog štandarca treba ukloniti natpis kojim se Gradsko vijeće željelo prisjetiti jednog od najsvjetlijih događaja u povijesti, dana oslobođenja od nacizma i fašizma. Kaže Sud da su povrijeđena autorska prava umjetniku koji sam priznaje da nije autor teksta na stupu, ali se, kaže, s njim složio. A zapravo je sve rečeno na kraju teksta, gdje umjetnik poznat po državnim nacionalno nabijenim narudžbama na mogućnost kompromisa, odnosno pristanka na zadržavanje natpisa, odmahuje rukom uz 'Ma kakvo oslobođenje, ništa!' Legitimirao se. Sad može i u Bolognu na druženje'', poručuju iz VeDRA-e.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više