Prigodnim programom i polaganjem vijenaca uz prisustvo državnih zvaničnika i čelnih ljudi antifašista Hrvatske i Slovenije na Spomen-groblju Kampor obilježena je 81. obljetnica oslobođenja talijanskog fašističkog koncentracionog logora Kampor. Jedan od najozloglašenijih talijanskih logora, a bilo ih je nekoliko desetina, oslobođen je 11. septembra 1943., a velik broj preživjelih logoraša formirao je rapsku brigadu i otišao na oslobođenu teritoriju.
- Surovo postupanje okupatora nije slomilo domoljublje i buntovnički duh tadašnjih interniraca. Ubrzo su počeli surađivati, nadišli su nacionalne podjele i u želji za slobodom hrabro se odupirali. Organizirali su oslobodilački pokret, nakon kapitulacije Italije razoružali logorsko osoblje i formirali rapsku brigadu - rekla je predsjednica Državnog zbora Slovenije Urška Klakočar Župančič, ističući nužnost suživota, suradnje i jačanja prijateljstva kao nužan preduslov mira, da se više nikad ne ponovi ono što se događalo na području Kampora.
- Teško je stajati na mjestu natopljenom suzama i patnjom nedužnih ljudi, na kojem su se kršila temeljna ljudska prava uključujući ono najosnovnije, pravo na slobodu. Iz dana u dan svjedoci smo zlu koje pronalazi put unatoč nastojanjima da porukama mira i tolerancije stvaramo promjene u društvu, u mentalitetu ljudi i zato moramo biti ustrajni u namjeri da svojim primjerom iznova njegujemo sjećanje o strahotama koje su proživljavali nedužni zatočenici, samo zato jer se nisu ''uklapali'' u okvire totalitarnih i autoritarnih režima - rekao je gradonačelnik Raba Nikola Grgurić, naglasivši značenje mostova prijateljstva i mirnog zajedničkog života.
Prisutnima su se obratili predsjednik Logorskog odbora Rab-Gonars Herman Janež ml., župan Kočevja Gregor Košir te predsjednik slovenskih antifašista Marijan Križman koji je naglasio značenje obilježavanja onog što se dešavalo u logoru, zahvalivši gradskim vlastima što se brinu i ulažu u održavanje Spomen-groblje Kampor.
Vijence su položile delegacije Državnog zbora Slovenije, Hrvatskog sabora, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Primorsko goranske županije, Zveze združenj borcev za vrednote NOB Slovenije i Logorskog odbora Rab-Gonars.
Počast žrtvama vijencima su odale i delegacije Ministarstva hrvatskih branitelja, Primorsko-goranske županije na čelu sa izaslanikom župana Zlatka Komadine i Grada Raba na čelu s gradonačelnikom Nikolom Grgurićem, Koordinacije židovskih općina u RH, kao i lokalne udruge antifašista te općina i gradova koji su bili pod talijanskom okupacijom.
Podsjetimo, logor je formiran 2. jula 1942. i kroz njega je do prestanka rada prošlo oko 15.000 Hrvata, Slovenaca i Židova među kojima i oko 1.200 djece. Iako u logoru nije bilo masovnih likvidacija, procjenjuje se da je od izgladnjivanja i nehumanih uslova umrlo oko 4.500 ljudi, od kojih je do danas identificirano 1.490 jer su fašisti uništili veći dio logorskih knjiga i drugih materijalnih dokaza o stradavanju logoraša. Među stradalima bilo je i preko 150 djece mlađe od 15 godina. Još 800 osoba je umrlo pri kasnijem transportu u druge koncentracione logore.
