U prisustvu velikog broja javnih ličnosti i predstavnika diplomatskog kora u četvrtak je u KIC-ovoj Galeriji u Zagrebu otvorena izložba "Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac" čiji je autor Ivo Pejaković, direktor JUSP Jasenovac u ostavci. Organizatori su JUSP Jasenovac, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Srpsko narodno vijeće i Kulturno informativni centar - KIC.
- Prvi zatočenici Jasenovca u drugoj polovici kolovoza 1941. bili su prebačeni iz kompleksa logora koji je obuhvaćao tranzitni logor u Gospiću, logor u Jadovnom i dva na Pagu. Nakon što je taj kompleks zatvoren, došlo je do deportacije zatočenih u novoformirani logor kod Jasenovca. Kroz izložbu su ispričane sudbine ljudi koji su prošli taj put - rekao je Pejaković i naglasio da su prvi zatočenici logora Slana bili Srbi i Židovi, kao i da je to bilo brutalno mjesto zbog čega postoji vrlo malo svjedoka koji su preživjeli rat i mogli ispričati priču o zatočeništvu.
- Istraživanjima se nije moglo naći osoba srpske nacionalnosti koji su preživjeli oba logora; našli smo tek nekoliko zatočenika Židova koji su pobjegli iz Jasenovca i tako preživjeli, pa su sačuvana njihova svjedočanstva- objasnio je. Među preživjelima su Pavao Levi (Lowy) i Zlatko Vajler (Weiler) koji su nepažnjom čuvara pobjegli iz Jasenovca, a tu je i Emerik Blum koji je nakon rata bio ključna osoba za formiranje Energoinvesta koji je imao 24.000 zaposlenih, a zaslužan je i za razvoj Sarajeva te uspješne Zimske olimpijske igre 1984. godine.
Ističući da su logori na Pagu funkcionirali oko tri mjeseca, od maja do avgusta 1941., Pejaković je naglasio da su oni relativno kasno, tek 70-ih, bili memorijalizirani i obilježeni u Jugoslaviji. Jedan od razloga je bio taj što se u prvoj fazi progon vršio po nacionalnoj, a ne po
političkoj pripadnosti. U drugim logorima koji su formirani kasnije bili su pripadnici Komunističke partije i pripadnici oni koji su sudjelovali u pokretu otpora.
Tada je naglasak bio na njihovim pričama; u Slani je bilo vrlo malo takvih zatočenika, pa je u vrijeme Jugoslavije priča pala u drugi plan. U ovih 30 godina postojanja Hrvatske nije postojala volja da se ovi logori obilježe, tako da na ovom mjestu ne postoji spomen ploča. Iako je to bila tužna i tragična priča, nije se uklapala u nastojanje Paga da se profilira kao turističko središte - kazao je Pejaković.
Naglasio je i da je Slana preteča logora Jasenovac, jer su vlasti NDH planirale formirati glavni logor na napuštenom području otoka Paga koje nije pogodno za život ljudi. Zatočenici su bili izloženi teškim vremenskim uvjetima i masovnoj egzekuciji. Najavio je da je ovo početak memorijalizacije lokaliteta na Pagu, kako bi ljudi doznali što se tamo događalo.
Nakon obraćanja direktora KIC-a Hrvoja Hribara, prisutnima se obratila i voditeljica Documente Vesna Teršelič. Kazala je kako je izložba do sada prikazana u Jasenovcu i Beogradu i podsjetila da je spomen ploča u uvali Slana postavljana 1975. godine, uklonjena početkom 90-ih.
- Srpsko narodno vijeće i Židovska općina Zagreb postavili su je 2010. pa 2013. ali su obje vrlo brzo razbijene. S gradonačelnikom Novalje komunicirali smo oko postavljanja ploče s novim tekstom, ali nema odgovora. U toj muci, strašno nam je važna podrška SNV-a i KIC-a, pogotovo što se ne radi samo o izložbi nego i o projekciji filma "Uvala" Davora Konjikušića i Nike Petković, te priloga Vida TV o sadašnjosti Slane i Metajne kroz koje danas prolaze turisti - plivači i maratonci. Idući stazama pored masovnih grobnica, ne znaju da je to zaštićeno kulturno dobro jer nema oznaka - rekla je i dodala da i u Jasenovcu postoje privremene ploče problematičnog sadržaja u kojima se navodi pojam ratnog zločina umjesto pojma genocid. Pritom ne žele reći tko je autor teksta. Dakle, mi i u 2024. imamo problema sa suočavanjem s prošlošću - zaključila je Teršelič.
Uslijedio je razgovor "Uvala Slana - idealno mjesto za odmor, idealno mjesto za zaborav" u kojem su učestvovali Ivo Pejaković, Aneta Vladimirov, Vesna Teršelič, Sanja Horvatinčić, Nataša Mataušić i Ivona Gregurinčić, ukazujući, svatko iz svog aspekta, na okolnosti vezane uz logore na Pagu i probleme oko njihovog istrgnuća iz zaborava. Nakon filma Aneta Vladimirov razgovarala je s autoricom Nikom Petković. Izložba je otvorena do 23. avgusta, a tokom njenog trajanja, 23. jula i 23. avgusta bit će organizirane spomen šetnje Zagrebom na kojima će se u organizaciji Documente obići lokacije s kojih su Srbi i Židovi odvođeni u logore.
