Kao i svake godine, na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, Antifašistička liga je na Trgu žrtava fašizma, ispred džamije, nekadašnjeg zatvora Gestapa i ustaške nadzorne službe, održala skup u znak sjećanja na Kristalnu noć prije 86 godina kad je u nacističkoj Njemačkoj i okupiranoj Austriji izvršen pogrom nad Židovima.
U noći s 9. na 10. novembra 1938. godine opljačkano je, zapaljeno i djelomično uništeno preko 1500 sinagoga, uništeno i opljačkano 7000 trgovina i radnji, uhićeno je više od 20.000 Židova, a konačan broj stradalih nikada nije dokumentiran i utvrđen.
Paljenje svijeća na Trgu žrtava fašizma (Foto: Luka Batelić/PIXSELL)
Okupljenima se obratila Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i upozorila da u današnjem vremenu svjedočimo opasnim društvenim pojavama, antisemitizmu, islamofobiji, mržnji, a da u Hrvatskoj dolazi u pitanje holokaust, genocid nad Srbima i Romima počinjen u Jasenovcu i drugim ustaškim logorima, što je posebno postalo vidljivo za vrijeme hrvatskog predsjedanja IHRA-om (Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust).
- Odjednom se dovodi u pitanje genocid nad Srbima. U prosincu prošle godine cenzuriran je udžbenik povijesti, izgleda da poricanje i iskrivljavanje nikad neće prestati. Nadali smo se da će za vrijeme predsjedanja IHRA-om stvari krenuti na bolje, ali pojavile su se razlike u tumačenju prošlosti između predstavnika Vladinih institucija i kustosa u Jasenovcu. Sad se priprema trajni tekst i pitamo se hoće li to biti isti koji je stajao na privremenim pločama, koji nije odobrio ni ravnatelj Ivo Pejaković ni Savjet spomen područja Jasenovac, a kako bi ga mogli odobriti kad se u njemu ne spominje ni holokaust ni genocid nad Srbima i nad Romima – istakla je Teršelič.
- Svih se tiče pitanje kako se Vladine institucije odnose prema nasljeđu Drugog svjetskog rata. Svima nam je važno tko će biti ravnatelj Spomen područja Jasenovac i hoće li u novom postavu biti mjesta za prikazivanje prošlog i sadašnjeg revizionizma kao i osude o iskrivljavanju činjenica o Drugom svjetskom ratu. Važno nam je ima li na zidovima ovog grada i drugih mjesta u Hrvatskoj grafita s ustaškim pozdravom ''Za dom spremni''. Tiče nas se i napad na strane radnike iz Nepala u Splitu, svih nas se tiču i ratovi koji se vode, svih nas se tiču i taoci u Izraelu, ubijeni u Gazi, svih nas se tiče što će se dogoditi u Sudanu, hoće li i tamo biti genocida u vremenu kad snage UN-a sve više slabe i kad se UN napada sa svih strana da jedva mogu pružati zdravstvenu pomoć izbjeglicama – rekla je Vesna Teršelič i poručila da „naše razmišljanje treba obuhvatiti kritiku svega što smo poduzeli i propustili poduzeti zadnjih godina pa i zadnjih desetljeća, na prvom mjestu vladinih institucija ali ne samo njih već što smo propustili učiniti u organizacijama civilnog društva, što su propustili učiniti mediji“.
Eugen Jakovčić (Foto: Luka Batelić/PIXSELL)
- Kad svjedočimo porastu revizionizma ne možemo govoriti samo o neuspjehu vladinih politika nego je to poraz svih nas i to poraz u kojem nismo uspjeli zaštititi ljudska prava u Hrvatskoj i u drugim zemljama. U sve više država politički je ekstremizam na vlasti, ali to ne može zaustaviti naše inicijative. Zato pamtimo sve koji su stradali u Kristalnoj noći, ali pamtimo naše Skojevce i Skojevke, svih nacionalnosti, koji su se oduprli nacizmu i ustašama, pamtimo i Srbe, Židove i Rome, i antifašiste koji su stradali u ustaškim koncentracijskim logorima – zaključila je Teršelič.
Na kraju skupa upaljene su svijeće za sve žrtve kršenja ljudskih prava, žrtve holokausta i genocida i onih jučer, i ovih danas.
