Novosti

Politika

SNV kampanjom ‘Da se bolje razumijemo’ traži da se skine stigma s ćirilice

Kampanja SNV-a i ZVO-a za veću vidljivost ćiriličnog pisma i srpskog jezika trajat će do kraja godine, a pokrenuta je povodom sutrašnje sjednice vukovarskog Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o ravnopravnoj upotrebi manjinskog jezika i pisma u radu tog tijela

Pmktprj3p01gvmpgan7k6y57klt

Predstavnici SNV-a, ZVO-a i SDSS-a na konferenciji za novinare (foto Dalibor Urukalović/PIXSELL)

Da se bolje razumijemo naziv je kampanje koju su zajedničkim snagama u četvrtak pokrenuli Srpsko narodno vijeće i Zajedničko veće opština s ciljem promocije ćirilice u Hrvatskoj i skidanja stigme s tog pisma. Kampanja će se odvijati u tri faze i trajat će do 1. siječnja 2020. godine, kada Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom.

Neposredan povod za njen početak je sjednica Gradskog vijeća Vukovara na kojoj će se u petak raspravljati o pitanju korištenja manjinskog jezika i pisma. Zbog toga su SNV i ZVO tiskali Statut Grada Vukovara na ćirilici i srpskom jeziku koji su na tiskovnoj konferenciji podijelili novinarima, podsjećajući i tako na činjenicu da vukovarski vijećnici, ako to žele, mogu tražiti i dobiti materijale na srpskom jeziku pisane ćiriličnim pismom. Bez obzira na sutrašnju odluku Vijeća o ispunjavanju zakonskih obaveza, kampanja će se nastaviti inzistiranjem na ravnopravnosti i to, kako je rečeno, snagom argumenata.

- Želimo poslati poruku da korištenje ćirilice u privatnom i javnom prostoru po ničemu ne ugrožava većinski narod. U kampanji ćemo promovirati načela dostojanstva, slobode i jednakosti. Ćirilica je važan dio kulturnog identiteta, a jezična različitost je jedan od temelja Europske unije. Svaka država članica dužna je promovirati upotrebu manjinskog jezika i pisma. Kako dosad to nije bio slučaj, želimo promovirati upotrebu ćirilice, posebno u javnom prostoru, s obzirom da tražimo da se poštuju Ustav, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, potpisane konvencije i odluke Ustavnog suda - kazao je predsjednik SNV-a Boris Milošević, naglasivši da, bez obzira na sutrašnju odluku vukovarskog Gradskog vijeća o ovom pitanju, srpska zajednica smatra da ćirilica ima svoje mjesto ne samo u tom gradu, nego i u cijeloj Hrvatskoj, pogotovo u mjestima gdje Srbi žive u značajnom broju.

Predsjednik Savjeta SNV-a Milorad Pupovac kazao je da svako pismo u prvom redu služi za međusobno sporazumijevanje, širenje znanja i zbližavanje, a po potrebi i za raspravljanje i sučeljavanje.

- Ćirilično pismo, kao jedno od pisama EU nakon ulaska Bugarske, ne bi smjelo u nijednoj državi biti zabranjivano i ograničavano. Svako pismo, unatoč međusobnim razlikama, napravljeno je da povezuje ljude, premošćuje vremena i spaja svjetove. Neki hoće da ćirilično pismo bude pismo neslobode u Hrvatskoj, a ćirilica je uvijek bila i uvijek će biti pismo slobode, baš kao i svako drugo pismo. Slobode da se na njemu piše, da se na njemu čita i da ga se vidi tamo gdje ga se treba vidjeti. Pisma ne čine nedjela, nego ljudi koji se služe pismima. Stoga Hrvatska ne bi trebala ni u kojem svom dijelu predstavljati nešto što nisu druge države, pa da ograničava pravo upotrebe ćirilice, posebno ako je ona važna za cijelu povijest pismenosti Hrvatske i za onaj dio stanovništva koji je srpske nacionalnosti. Zato je ova kampanja prije svega poziv na dijalog kako bismo izbjegavali nesporazume oko svih pitanja pa tako i onih bolnih - kazao je Pupovac.

Jovan Vlaović, predsjednik Odbora za ljudska prava ZVO-a, rekao je da se kampanjom želi promovirati ćirilica i očuvati identitet Srba u Hrvatskoj.

- Jako nam je drago da kampanja počinje na samom istoku Hrvatske koji je mirnom reintegracijom postao njezin sastavni deo. Cilj Erdutskog sporazuma bili su uspostava mira, poverenja, dijaloga i normalizacije odnosa, a navedeni ciljevi bili su i pretpostavka da Hrvatska postane deo NTO pakta i EU pa se nadamo da će ćirilica pronaći svoje mesto u javnom prostoru - podsjetio je Vlaović.

Predsjednik vukovarskog SDSS-a Srđan Kolar poručio je da ćirilica nije agresorsko pismo, što se često može čuti u Vukovaru.

- Zato je ova inicijativa izuzetno važno, jer bi svi živeli bolje kad bi se skinula stigma sa ćirilice. Uvek smo bili spremni na dijalog, ali se o ovom pitanju nije razgovaralo. Sutra sasvim sigurno hoće - kazao je Kolar.

Predsjednica treba voditi računa i o srpskim žrtvama

- Slažemo se sa svakim tko poziva na procesuiranje ratnih zločina, bez obzira tko ih je počinio, ili hrvatska ili srpska strana, ali ono s čim se ne slažemo je da se vrši pritisak na pravosuđe i pravosudne institucije. Ne slažemo se s idejom da narod zamijeni sudove, pa da imamo svojevrsne narodne sudove, kakvi su postojali nakon Drugog svjetskog rata i koji s pravom smetaju ljude koji se sjećaju stradalih u tom razdoblju. Ti sudovi nisu mogli biti pravedni. Ne shvaćam zašto bi logika narodnih sudova, za koju neki danas plediraju, bila bolja od otvorenog suđenja bez pritisaka - rekao je Pupovac, odgovarajući na novinarsko pitanje o stavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prema pravosuđu.

Istaknuo je da iz srpske zajednice ne dolaze pritisci, ali zato ih ima iz većinskog naroda, podsjećajući da predsjednica može komunicirati s drugim institucijama.

- Narušavanje mira i atmosfere, kao i obnovljenog povjerenja u pojedinim sredinama poput Vukovara, SDSS neće podržati - rekao je, spomenuvši primjer zločina iz Grubora nad srpskim civilima za koji se zna gdje je i kako počinjen, kao i tko bi trebao odgovarati za njega, barem po zapovjednoj odgovornosti, ali nitko nije kažnjen, premda su stradali građani Hrvatske.

- Ako su sve žrtve jednake, predsjednica bi trebala voditi računa i o njima, kao i o onima u Varivodama, Gošiću, Uzdolju, Mokrom Polju… - zaključio je, kazavši da predsjednica ne bi smjela zagovarati jednostranu pravednost.

SDSS je podržao najave Vlade o povećanju plaća zaposlenima u javnom i državnom sektoru od 6,12 posto, ako to može podnijeti proračun, založivši se i za provođenje reforme koeficijenata koja će dovesti do kvalitetnijeg rada zaposlenih u tim sektorima. Pupovac je izrazio određene sumnje u uspjeh državnih tijela u kontroli procesa reforme, s obzirom da je oko tog pitanja i prije bilo velikih problema.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više