Izvješće UNICEF-ovog ureda o istraživanju "Dječje siromaštvo usred bogatstva" otkriva da je, unatoč ukupnom smanjenju siromaštva za gotovo 8% u 40 zemalja EU-a i OCED-a, između 2014. i 2021., krajem 2021. godine još uvijek više od 69 milijuna djece živjelo u riziku od siromaštva.
Hrvatska je sa prosječnom stopom rizika od siromaštva od 16,6% (prosjek podataka od 2019. - 2021.) na 17. mjestu od 39 zemalja, te među zemljama s najvećim napretkom - na 10. mjestu po stopi promjene (od 2012.–2014. do 2019.–2021.), odnosno smanjenja stope rizika od siromaštva u promatranom razdoblju.
Istovremeno, prosječna stopa rizika od dugotrajnog siromaštva za djecu u Hrvatskoj u navedenom razdoblju je iznosila oko 14%, no valja napomenuti da noviji podaci za 2021. i 2022. godinu ukazuju na smanjenje tako da u 2022. godini postotak djece u riziku od dugotrajnog siromaštva iznosi 10.9%.
Problem je što je adekvatnost socijalnih naknada za obitelji i djecu relativno niska (31,2% prosječne plaće za nezaposleni par s dvoje djece), kao i izdvajanja iz BDP-a u odnosu na druge zemlje EU (2,2% u odnosu na 2,5 EU).
U Hrvatskoj je izražen i subjektivan osjećaj o siromaštvu djece koji je relativno visok, naime 42% djece u dobi od 8 godina izjavilo da su uvijek ili često zabrinuti oko toga koliko novca imaju njihove obitelji. Ovi podaci ukazuju na potrebu za cjelovitim, integriranim i univerzalnim mjerama, ali i ciljanim mjerama prema posebno ranjivim skupinama djece. Također, ukazuju na potrebu za poboljšanjem adekvatnosti naknada i dostupnosti usluga podrške budući da je dugotrajno siromašno najteže iskorijeniti, preporuča UNICEF.
Stopa teške materijale i socijalne deprivacije za djecu u 2022. godini u Hrvatskoj iznosila je 3,5%, a kretala se od manje od 2% u Finskoj do više od 30% u Rumunjskoj i pogađala je 1 od 12 djece (8,4%), odnosno 6,6 milijuna djece u svim zemljama EU. Stopa „teške materijalne i socijalne deprivacije“ prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije - npr. mogućnost održavanja doma adekvatno toplim, postoji li internetska veza, mogu li zamijeniti dotrajalu odjeću novom i dr. U Hrvatskoj je 2020. godine 8,1% djece živjelo u lošim stambenim uvjetima (u zemljama EU (EU27) 16,2% djece živjelo u stanovanju loše kvalitete).
Prema podacima, od 2012. do 2019. zabilježen je stabilan gospodarski rast u skupini zemalja OECD-a i EU, što je predstavljalo priliku za oporavak od utjecaja recesije koja je trajala od 2008. do 2010. godine. Međutim, dok je niz zemalja tijekom vremena gospodarskog rasta smanjio siromaštvo djece, neke od najbogatijih zemalja zabilježile su najveći korak unazad.
Izvješće pokazuje da zemlje sa sličnim razinama nacionalnog dohotka, poput primjerice Slovenije i Španjolske, bilježe velike razlike u stopama djece u riziku od siromaštva, koja je u Sloveniji 10%, a u Španjolskoj 28%. Dvije države su se posebno istaknule u smanjenju siromaštva. Slovenija putem povećanja minimalne plaće i Poljska putem povećanja novčanih naknada.
Izvješće također naglašava velike nejednakosti u rizicima od siromaštva. Djeca koja žive u obiteljima s jednim roditeljem imaju više od tri puta veću vjerojatnost da će živjeti u siromaštvu od druge djece. Djeca s teškoćama u razvoju, ona čiji roditelji imaju državljanstvo druge zemlje i djeca iz manjinskih etničkih/rasnih zajednica također su izložena riziku većem od prosjeka.
Poredak zemalja OECD-a i EU prema stopi rizika od dječjeg siromaštva (Foto: UNICEF)
