Kao nezavisna kustosica, razmišljam da se javim za potporu. Otkazano mi je ili odgođeno pet angažmana koji su se trebali odviti u periodu za koji se mjera pruža, rekla je za Novosti Davorka Perić o mjeri koju je Ministarstvo kulture propisalo kako bi u ovim kriznim vremenima pomoglo samostalnim umjetnicima. Spomenuto ministarstvo donijelo je 1. travnja hitne mjere u trajanju od tri mjeseca u iznosu od 1.625 ili 3.250 kuna, ovisno o mjesečnim prihodima koje su samostalni umjetnici ostvarivali u protekloj godini. Iz ministarstva su nam potvrdili da su dosad pristigle 274 prijave, a prema podacima Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, taj status imaju 1392 osobe. Na upit koliko je novca za ovu mjeru osigurano, odgovorili su nam kako će se sredstva ‘osiguravati na mjesečnoj razini sukladno prijavama i odobrenim potporama, a Ministarstvo kulture će proporcionalno osigurati preraspodjelama unutar svog proračuna isplate potpora umjetnicima’.

U trenutku kada se kulturna proizvodnja dodatno konzumira, ali i pomaže očuvanju mentalnog zdravlja u uvjetima prisilnog ostanka kod kuće, ova prva konkretna mjera naišla je na kritike zbog načina raspodjele novca, ali i nedovoljnog te zakašnjelog angažmana. Ponajprije zato jer se mjera odnosni samo na one koji imaju status umjetnika te se temelji na ‘tržišnom’ kriteriju. Osim toga, umjetnici i ostali radnici u kulturi ove mjere smatraju nedovoljnim. Naime, još sredinom prošlog mjeseca Inicijativa nezavisnih kazališnih producenata i izvođača te Udruga koncertnih promotora Promo poslale su apel za žurnu pomoć nezavisnoj kulturi, a potom im se pridružio niz pojedinaca i organizacija. U njihovom apelu, u kojem je istaknut nezavidan položaj izvedbenih djelatnosti i samostalnih umjetnika, predložene su konkretne mjere koje se kreću od osnivanja fonda za pomoć samostalnim umjetnicima do nekoliko moratorija na plaćanja različitih davanja, poput najma. Od svega toga ministarstvo se na kraju odlučilo za dodjelu jednokratne pomoći.

- Mislim da je najveći problem tih mjera to što se umjetnike dijeli na one koji bi mogli dobiti više, na one koji bi mogli dobiti manje te na one koji ne bi dobili ništa. Uz to, oni koji apliciraju na potporu, a ja nemam pravo bilo kome sugerirati da to ne čini, nailaze na niz tehničkih poteškoća: moraju biti e-građani (većina samostalnih umjetnika to nije, a u vrijeme izolacije mnogima je to teško i postati), a teško mogu dokumentirano dokazati gubitke izazvane epidemijom - rekao je za Novosti Hrvoje Kovačević, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, koja je ministarstvu uputila dva dopisa, a o svojim stavovima obavijestili su i Vladu, Sabor i predsjednika Zorana Milanovića.

- Kriterij vrednovanja prihoda umjetnika u 2019. godini nije korektan jer su umjetnici, posebno suvremeni i likovnjaci, rijetko kad plaćeni za svoj rad upravo zbog uvijek premalih odobrenih sredstava za realizaciju programa u kojem su pozvani da sudjeluju. Oni pristaju sudjelovati u umjetničkom događanju i najčešće sami realizirati produkciju umjetničkog rada, a otkupi koji im se vrlo rijetko nude ne pokrivaju često ni troškove produkcije. Umjetnici, prvenstveno govorim o suvremenoj umjetnosti i vizualnim umjetnicima, jer je to područje koje mi je dobro poznato, prema nepisanom uvriježenom pravilu ‘moraju’ se zadovoljiti time da imaju izložbu i da im je rad realiziran, dok svi oni koji rade na izložbi tog umjetnika, fotografi, dizajneri, autori teksta, prevoditelji i kustosi, najčešće ipak budu plaćeni za svoj rad. To je ujedno i razlog zašto mnogi izvrsni umjetnici neće ostvariti pravo na mjeru Ministarstva kulture u većem iznosu, dok će oni koji rade prateće poslove uz realizaciju umjetničkog rada ili izložbe biti bolje plaćeni od sustava, kao i do sada - objasnila nam je kustosica Perić.

Davorka Perić, kao i fotograf Marko Ercegović smatraju kako će ove mjere ljudima ipak pomoći. No Ercegović misli kako bi bilo bolje da se vrati sustav otkupa radova jer, kako kaže, ima onih koji ne zarađuju i ne prodaju mnogo, a vrijedni su umjetnici.

- Mislim da ministarstvo ima dobre namjere, ali da to rade na nezreli način. Ovo je situacija u kojoj se dijeli brašno s kamiona. No ono čega se bojim i što ne bi bilo dobro jest da sredstva koja će se dodijeliti idu nauštrb projekta Europska prijestolnica kulture (EPK) Rijeka 2020. Ako oni ostanu bez novca, mnogo ljudi će ostati bez svog angažmana - rekao je Ercegović.

No ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek već je u intervjuu za Novi list kazala kako je potpuno jasno da se velik dio programa EPK-a neće moći realizirati.

Nora Krstulović, jedna od inicijatorica spomenutog apela, redateljica i urednica portala Teatar.hr, cjelokupnoj kulturnoj proizvodnji, a naročito onoj u izvedbenim umjetnostima, ne predviđa svjetlu budućnost. I to ne samo kod nas, nego svugdje u svijetu, pogotovo ako se ostvare prognoze znanstvenika o cikličkoj i sezonskoj pojavi ovakvih pandemija.

- Institucije su odmah na početku krize počele šakom i kapom dijeliti kompletne snimke svojih predstava, ponešto iz solidarnosti, ponešto kako bi na životu održale svoje ‘brendove’. No koliko god to grubo zvučalo, ni autori ni izvođači tih predstava od toga nemaju apsolutno ništa, osim eventualno problem da u nastavku ovakvih okolnosti pokušaju nekako monetizirati svoj rad na internetu. Tko će, pored toliko besplatnog online sadržaja, u skoroj budućnosti htjeti platiti za išta slično - pita se ona.

S druge strane, iz Ministarstva kulture tvrde kako su već poduzeli niz mjera od odgađanja izvršenja programa koje financiraju oni, Hrvatski audiovizualni centar te Zaklada Kultura nova, uz priznavanje troškova organizacije odobrenih programa otkazanih zbog epidemije koronavirusa. Također kažu kako pripremaju i daljnje mjere te traže načine da se omogući potpora za ostale umjetnike koji neće biti obuhvaćeni prethodno navedenim mjerama, a koji su članovi umjetničkih strukovnih udruga. Isto tako, tvrde da planiraju pokrenuti ad hoc natječaj za financiranje online kulture iz nacionalnih i sredstava Europskog socijalnog fonda. Uz to, kako su više puta poručili iz ministarstva, ali i ministrica sama, pozivaju na solidarnost.

Nora Krstulović, koja već tjednima ukazuje na nebrigu Ministarstva kulture, zbog svega toga ministricu Ninu Obuljen Koržinek naziva vršiteljicom dužnosti.

- Što se tiče poziva v. d. ministrice na solidarnost, smatram to krajnje lošim pokušajem duhovitosti osobe koja ima neto plaću od 17.100,70 i k tome još 206.310 kuna drugog dohotka na godišnjoj razini, a već više od mjesec dana nije u stanju pomoći radnicima bez ikakvih prihoda u sektoru za koji je zadužena - poručila je Krstulović te dodala kako od resornog ministarstva u skoroj budućnosti prije svega očekuje da konačno dobije ministra ili ministricu koji će htjeti, znati i željeti braniti interese cijelog sektora.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.