Druga knjiga "Fragmenti dizajnerske povijesti" pokušaj je da se, kako u uvodu kaže njezin urednik Marko Golub, krene od fragmenata prema cjelini, a to znači od dokumentacije prema historizaciji dizajna u nas. Istraživanje dizajnerskog nasljeđa 20. i 21. stoljeća nastavak je prethodne knjige koja je objavljena prije tri godine, a sve u sklopu različitih programskih linija programa galerije Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD).
"Fragmenti" obuhvaćaju pet poglavlja koji građu tematski organiziraju. To su "Dizajniranje povijesti/ Historizacija dizajna", "Dizajn nezavisnosti", "Intermedijalna čitanka", "Dizajn=akcija" i "Diskurzivni objekti". Time se otvaraju različite perspektive na dizajnerske prakse. Knjiga ipak nije zamišljena kao sintetizirani pregled, nego kao niz pogleda, odnosno fragmenata o fenomenima vizualne kulture, autorskim pozicijama i kulturnim i društvenim kontekstima u kojima dizajneri danas djeluju ili su djelovali u prošlosti. Iako se HDD trudi svaku od svojih izložbi popratiti i tiskanim materijalom, njihova je distribucija, svjesni su organizatori, kratkog dosega pa se oni u duljem vremenskom periodu gube.
Organizatorima tako na raspolaganju ostaje nepregledna količina vizualnih, tekstualnih, video i audio materijala i dokumentacije, koja se svake godine samo povećava, a mnogi autori i autorice minulih desetljeća ostaju zaboravljeni, odnosno njihov utjecaj biva zanemaren. Stručna literatura o povijesti dizajna u Hrvatskoj nije velika, bolje rečeno manjkava je i puna rupa u kojima nestaju npr. žene-dizajnerice, industrijski i grafički dizajneri koji su gotovo anonimno djelovali u okviru industrije, privrede ili socijalističkog oglašavanja, umjetnici čiji rad nije (re)valoriziran. Zato su "Fragmenti" i pokušaj da se rasvijetle neka mjesta našeg dizajnerskog i kulturnog nasljeđa koja su dugo bila neosvijetljena.
Za novije radove, od 2009. do danas, postoji velik interes dizajnerske zajednice, a i institucije sve više prepoznaju vrijednost takvih izložbi i radova. Veliku podršku dali su Muzej za umjetnost i obrt i Muzej suvremene umjetnosti, ustupajući predmete iz svojih zbirki za izlaganje. U popisu izložbi na kraju knjige uvrštena su i gostovanja izložbi iz galerije HDD-a u drugim gradovima i galerijskim i muzejskim prostorima, s obzirom na to da su se ona intenzivirala, povratno utječući na prenosivost izložbi u prostore drugačijih karaktera i gabarita. Time izložbe dobivaju na monumentalnosti ili intimizmu, ovisno o instituciji u kojoj su postavljene.
Ovim sveskom "Fragmenata" obuhvaćene su 24 izložbe, uz popratne sadržaje, pa je to i u obliku natuknica nemoguće obuhvatiti u jednom ovakvog preglednom novinskom članku. Zato smo se odlučili iz svakog od pet poglavlja knjige kratko predstaviti po jedan rad.
Pod programskom egidom "Dizajniranje povijesti/ Historizacija dizajna" postavljena je i izložba "Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934-1946.", autorice Barbare Blasin (o čemu smo svojevremeno pisali i u Novostima). Ovdje recimo samo da je autorica tematizirala publikacije feminističkih organizacija tiskane u navedenom razdoblju, polazeći od domaćih primjera kao što su Žena danas, Ženski svijet i Žena u borbi, komparirajući ih s istovremenim svjetskim primjerima, poput francuskog časopisa Les femmes i američkog The Woman Today. Autorica Barbara Blasin, osim što je dizajnerica i fotografkinja, agilna je istraživačica povijesti ženskog pokreta. Izložba je nakon Zagreba gostovala i u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu, te u Galeriji HUiU u Puli.
U poglavlju "Dizajn nezavisnosti" predstavljen je i rad Marija Aničića "Tiskaj bez crne, ekstremno upojno!". To je autorov rad za riječku udrugu Drugo more koji je nastajao u kontinuitetu od 2002. do 215. godine. Sastoji se od vizualnog identiteta udruge, kao i niza njenih programa, plakata, brošura, letaka i drugih publikacija. Prva verzija te izložbe postavljena je u riječkoj Galeriji Filodrammatica i označavala je kraj jedne produktivne suradnje 2017. godine. Na zagrebačkoj izložbi pokazane su programske cjeline "Art & Clubbing", "Moje, tvoje, naše", "Mediteranske igre" i "Refleks". Kroz izložbu su uvodili kraći tekstovi koji pojašnjavaju karakter manifestacija za koje su dizajnirani. Poseban segment izložbe bio je posvećen tehnološkom aspektu Aničićevog dizajna, naznačen u naslovu "Tiskaj bez crne, ekstremno upojno!".
Poglavlje "Intermedijalna čitanka" predstavlja radove koji su presjek više različitih disciplina. Tu nalazimo i izložbu "NEP / Nova Evropa: Kunst ist Zeitlos, Europa Endlos", posvećenu projektu i grupi Nova Evropa (Dejan Kršić, Jane Štravs i Gordana Brzović), koja je intenzivno djelovala tokom 80-ih godina. Ti su radovi spoj grafičkog dizajna, medijske umjetnosti, teorije, izdavaštva, eksperimentalne glazbe i videa. Uključeni su fanzini, xerox grafike, kolaži, plakati, fotografije, video i grafički dizajn. Grafike, osim osnivača grupe Kršića, potpisuje još dvadesetak umjetnika i dizajnera različitih generacija iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Uz izložbu je objavljena i knjiga o NEP-u "Die Mechanische Malerei", koja daje pregled glavnih aktivnosti tog intermedijalnog kolektiva od 1980-ih do danas.
U poglavlju "Dizajn=Akcija" zastupljeni su uglavnom plakati, reakcije na aktualne društvene probleme i zbivanja. Izložba "D(r)ugo sjećanje" (Barbara Blasin, Aneta Lalić, Marko Golub) predstavila je dizajnerske i umjetničke radove koji tematiziraju kulturu sjećanja, odnos prema civilnim žrtvama ratova, antifašizmu i povijesti ratnog nasilja. Propituje se što nam znače holokaust, genocid, civilne žrtve rata, ideološki protivnici, Drugi svjetski rat, kao i rat na području bivše Jugoslavije devedesetih. Propituje se ne samo ono što se u prošlosti dogodilo, nego i odnos institucija i društva spram tih događaja. Izložba uključuje puno autora, koje ovdje ne možemo nabrojiti. Nakon Zagreba izložba je predstavljena i u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu.
Cjelina "Diskurzivni objekti" bavi se fenomenom tzv. kritičkog i spekulativnog dizajna. Izložba "Objekti opasnih namjera" (Nikola Bojić i Damir Prizmić) tematizira tehnologiju i naš odnos spram nje, ispunjen bilo pretjeranim povjerenjem, bilo strahom i paranojom. Govori se o našoj relaciji prema dizajniranom tehnološkom okolišu, opasnostima koje se skrivaju iza njega, skrivenim putevima koji su tu da bi ih se zaobišlo, tajnama predmeta ili osjeta koji su postali dio naše svakodnevice. Izložba je kasnije gostovala i u riječkoj Filodrammatici.
Ovaj svezak "Fragmenata dizajnerske povijesti" opremljen je popisom svih izložbi, kako u galeriji HDD-a, tako i gostovanja. Gotovo svaki prilog u knjizi ima neki dopunski videosadržaj, od razgovora s dizajnerima ili kustosima do kratkih dokumentarnih videa o pojedinim autorima. Na kraju možemo spomenuti i sam dizajn knjige, u kojem se njegov autor Dejan Kršić poigrava sa sjećanjem na velikog majstora tipografije Mihajla Arsovskog (o čijim smo radovima već pisali u Novostima). Najviše rada na pisanju tekstova ponio je autor i urednik publikacije Marko Golub, bez čijeg truda bi takav jedan rad bio nezamisliv. On je najzaslužniji što programski sadržaji HDD-a postaju važnim mjestom okupljanja ovih fragmenata naše dizajnerske prošlosti koji, sada već u dvije knjige (a u planu je i nastavak), sve više to udruženje i galeriju čine mjestom sinteze našeg kulturnog blaga na području dizajna.
