Lingvist Miloš Okuka deseti je dobitnik nagrade 'Savo Mrkalj' koja se dodjeljuje za doprinos kulturi Srba u Hrvatskoj, priopćeno je na tradicionalnom novogodišnjem druženju u Prosvjeti, održanom predzadnjeg dana 2014. godine.
Ističući da je odluku o dodjeli nagrade Okuki donio Glavni odbor Prosvjete, Čedomir Višnjić, predsjednik tog srpskog kulturnog društva, najavio je da će nagrada biti uručena na Svetosavskoj akademiji koja će se održati krajem januara u Zagrebu.
Pitajući se da li bi trebalo uopće čestitati nadolazeću godinu, Višnjić je rekao da se očekivanja manje ispunjavaju što se više čestita.
- Uostalom, što više radimo, to se slabije razumijemo s onima s kojima bi se trebali razumjeti - rekao je Višnjić te dodao da su pored svega Prosvjeta i druge srpske organizacije, vojnički rečeno, zadržale dostignute položaje.
Referirajući se na izjavu jednog intelektualca koji, kako je rekao, ne može izdržati strašan pritisak koji proizvode šatori branitelja ispred 'njihovog' Ministarstva, Višnjić je kazao da kuće koje 20 godina stoje oštećene ili obnovljene na područjima povratka, a u kojima ljudi još uvijek ne žive, izgleda ni na koga više ne vrše pritisak.
Pozdravljajući okupljene u ime mitropolita zagrebačko ljubljanskog Porfirija, arhimandrit Danilo Ljubotina podsjetio je da se Srbi u Hrvatskoj unazad 20-ak godina nalaze u novoj situaciji, odnosno, nacionalna su manjina koja daje svoj doprinos u rješavanju problema.
- U SPC-u ne čestitamo Novu godinu, nego koristimo božićni pozdrav 'Mir Božji – Hristos se rodi' jer to simbolizira stvaranje novog čovjeka, nove vrijednosti, standarde i vječnosti - kazao je.
Prisutnima se obratio i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, koji je istaknuo da su pripadnici manjina mnogo očekivali od ulaska Hrvatske u EU te da su vrlo razočarani trendovima koji zadnjih godinu i pol vladaju Hrvatskom. Podsjetivši da se javljaju ideje kojima se žele ograničiti manjinska prava, kao i mogućnost njihovog predstavljanja putem zastupnika,Tolnauer je pozvao na podršku Savjetu za nacionalne manjine i manjinskim institucijama.
- Dobra vijest je da su sredstva za programe kulturne autonomije manjina ostala na istom nivou, za što zasluge imaju srpski i drugi manjinski zastupnici, kao i Savjet za nacionalne manjine - kazao je Tolnauer.
Tom prilikom predstavljen je i portret Đorđa Ćelapa, poznatog zagrebačkog knjižara i izdavača, donacija njegovog sina Branislava, dugogodišnjeg direktora izdavačkog poduzeća Prosvjeta.
Prijemu su prisustvovali saborski zastupnik Milorad Pupovac, čelni ljudi srpskih organizacija, aktivisti Prosvjete i brojne ličnosti iz svijeta nauke i kulture koje surađuju s Prosvjetom.
Podsjetimo, Miloš Okuka rođen je 1944. u općini Kalinovik u BiH. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu obranio je magistarski rad pod nazivom 'Fonetske i fonološke osobine današnjeg govora donjeg toka Usore' i doktorsku disertaciju 'O govoru Rame'.
Na Odsjeku za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabran je 1969. za asistenta, 1978. za docenta, a 1982. za izvanrednog profesora za oblast Suvremeni srpskohrvatski jezik. Bio je lektor srpskohrvatskog jezika u Berlinu i Münchenu, a od 1992. do 2009. radio je kao predavač na Univerzitetu u Münchenu. Predavao je i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Područja njegovog naučnog interesa su dijalektologija, historija jezika, suvremeni standard jezika i književno-jezična politika. Objavio je veći broj radova u stručnim časopisima, a bio je i glavni urednik časopisa 'Književni jezik'. Prosvjeta je objavila njegove tri knjige, prva se bavila srpskim dijalektima, odnosno ijekavskim dijalektom koji se koristi od Crne Gore, Istočne Hercegovine do Žumberka. Druga se bavi djelom Save Mrkalja, jezičnog reformatora i pjesnika s početka 19. vijeka koji je bio preteča Vuka Karadžića, dok se treća, 'U vrtlogu matice', bavi srpskim piscima iz nekadašnje Vojne krajine i njihovim doprinosom razvoju i standardizaciji srpskog književnog jezika u prvoj polovini 19. vijeka,
Od ustanovljenja 2007. godine, nagradu 'Savo Mrkalj' su dobili: karikaturist Borivoj Dovniković Bordo, književnica Dara Sekulić, slikar Đorđe Petrović, književnik Simo Mraović, profesor srpske književnosti Dušan Ivanić, pjesnik Đorđe Nešić, književnik Drago Kekanović, književnik Miloš Kordić i slikar Miloš Popović.
