Sjedite duboko zavaljeni u svom naslonjaču iz kojega, preko računala ili mobitela, pratite kako rastu vaše rajčice, tikvice ili blitva. Kad je povrće spremno za berbu, dobivate obavijest. Ono što stoji pred vama nije sučelje nekad popularne računalne igrice FarmVille koja simulira farmu, nego web-aplikacija Grunteka, nedavno pokrenutog projekta koji stanovnicima grada Zagreba omogućuje iznajmljivanje vrta, praćenje radova i, u konačnici, uživanje u ekološki uzgojenim plodovima.
Gruntek se prostire na površini od 22 hektara, a nalazi se u Prokljuvanima kraj Čazme, što je sat vremena vožnje od glavnog grada. Jedna uspješna sezona je iza njih, a u tijeku su pripreme za nadolazeću. Kako nam je objasnila Marinka Tadić, voditeljica marketinga i komunikacija, sljedeće će sezone urbani vrtlari moći birati između dva paketa "Zajednički vrt", u kojem se na zajedničkoj parceli sadi i obrađuje povrće više korisnika, te "Moj vrt", koji donosi više personaliziranih mogućnosti, uključujući odabir povrća i naziv samog vrta.
- Trenutno se može unajmiti vrt, a mi ćemo sa sadnjom početi u proljeće. Prve kašete očekujemo u svibnju, a one najbogatije su, naravno, sredinom ljeta i možda pred kraj jeseni, kad stiže batat - najavljuje Tadić.
Svaki vrt na Grunteku nadzire tehnolog, a obrađuje tim poljoprivrednika. Korisnike se uredno obavještava o cijelom procesu, a kada krenu prve berbe, nudi im se opcija branja plodova iz vrta ili dostava na kućni prag. Tadić kaže da ovim projektom žele stvoriti urbane poljoprivrednike koji putem svojih uređaja mogu upravljati vrtovima.
- Oni su zapravo vrtlari bez motike - govori ona.
Ideja digitalnog vrta nastala je tijekom pandemije koronavirusa, kada je poduzeće koje stoji iza Grunteka teško poslovalo. Umjesto nautike, odlučili su se baciti u drugi sektor, poljoprivredu. Tadić kaže da su uspjeli osmisliti "zeleno rješenje koje spaja digitalnu, modernu poljoprivredu s urbanim življenjem".
Iako je digitalno vrtlarenje osmišljeno za ljude koji žele uzgajati vlastito povrće, a za to nemaju previše vremena, Tadić ističe da se korisnici često požele uključiti u rad Grunteka, kroz berbu ili sudjelovanje na različitim radionicama. Dakle, nije samo stvar u tome da svatko obrađuje svoj vrt, već postoji i snažan socijalizacijski i edukacijski moment.
- Želimo stvoriti održivu budućnost i zajednicu koja u svemu tome funkcionira. Ljudi su se prilagodili jedni drugima. Ako dvije osobe beru iz svoga vrta, a netko ima premalo rajčice, drugi previše, onda sa susjedom podijeli svoje plodove. A što se tiče aktivnosti na Grunteku, to su radionice ili edukativna predavanja - objašnjava Tadić.
Na tim se radionicama uči o recikliranju, ekološkoj poljoprivredi, ali i pripremanju hrane. Veliki dio Gruntekove zajednice čine vegetarijanci i vegani, čija se prehrana bazira na povrću, te obitelji s djecom, koje žele biti sigurne u ekološko podrijetlo hrane na svom stolu. U posljednje vrijeme, posebno u urbanim sredinama, uočljiv je trend "napravi sam", pa se građani sve češće odlučuju za izradu predmeta ili obradu prehrambenih proizvoda za osobnu upotrebu u kućnoj radinosti – od zimnice, pekmeza i sokova, preko uzgoja začinskog i drugog bilja, do izrade sapuna - pri čemu je poseban naglasak na zdravom i održivom načinu života. Tadić, međutim, vjeruje da nije riječ samo o pomodarstvu.
Mobitel kao glavni alat modernih vrtlara (Foto: Gruntek)
- Mislim da se u zadnjih desetak godina dosta promijenila svijest ljudi oko toga odakle dolazi naša hrana i čime se mi to zapravo hranimo. Primijetili smo da su naši klijenti u potpunosti osviješteni o trenutnom stanju i da baš razmišljaju o održivoj budućnosti i o tome što će ostati iza njih - napominje ona.
Ono na što moderni Gruntovčani obraćaju posebnu pažnju je ekološki uzgoj povrća. U svojim vrtovima ne koriste umjetna gnojiva i pesticide, te traže prirodne načine rješavanja štetnika i korova. To, kaže Marinka Tadić, troši Gruntovčanima ogromnu količinu vremena. No otkrila nam je i da odnedavno imaju nove pomoćnike.
- Pomažu nam i mace koje smo dobili od dviju udruga iz Zagreba. One nam zapravo služe kao čistači na Grunteku, hvataju miševe i ostale nametnike koji bi nam mogli uništiti povrće.
Usto, pazi se i da sve povrće koje je nastalo ne bude odbačeno te ga se proda ili donira, a sav otpad od propalih biljaka koristi se kao kompost ili dalje u preradi zemlje kako bi osigurali da je zemlja što bogatija. Ekološki uzgoj je za nas dosta zahtjevan. Teško je riješiti neke probleme koji se inače u tradicionalnom poljoprivrednom uzgoju rješavaju vrlo lako - govori Tadić.
Ministarstvo poljoprivrede ističe da se u Hrvatskoj bilježi "značajan trend rasta ekoloških poljoprivrednih subjekata kao i površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom". Prema podacima Ministarstva, 2013. godine u ekološkoj proizvodnji bilo je 40.660 hektara zemlje, što čini udio od 2,6 posto u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama. Do 2019. godine ta je površina narasla na 108.169 hektara, što je 7,2 posto od ukupno korištenih poljoprivrednih površina. No to i dalje za mnoge nije zadovoljavajuće. Na razini Europske unije, u 2019. godini, članica s najvećim udjelom poljoprivrednih površina koje se koriste za ekološki uzgoj bila je Austrija, s 26,1 posto, dok je prosjek Unije 8,1.
Prošle godine Europska komisija donijela je strategiju za održivu hranu nazvanu "Od farme do vilice" u kojoj se organsku hranu spominje kao ključni sektor za postizanje prehrambenih ambicija Europskog zelenog plana. Komisija je kao cilj definirala da "najmanje 25 posto poljoprivrednog zemljišta EU-a bude pod ekološkom poljoprivredom" do 2030. godine. Koliko će se pojedine članice, uključujući i Hrvatsku, tome prilagoditi, tek ostaje za vidjeti.
Istovremeno, za domaće poljoprivrednike koji obrađuju velike površine zemlje, a koji su ionako u nezavidnoj situaciji jer im svako malo prijete prirodne nepogode, to bi značilo potpuni zaokret koji nije jeftin niti jednostavan. Tadić također tvrdi da je takav način proizvodnje još uvijek slabo zastupljen:
- Jednostavno, eko uzgoj se možda ljudima čin previše zahtjevan i traži dosta znanja i razumijevanja prirode.
Što se tiče Gruntekovih planova za iduću godinu, kaže da žele povećati broj najmova vrtova, odnosno zajednicu urbanih vrtlara. Dugoročno, plan je da Gruntek s godinama raste i da se širi ideja održivosti.
- Kada popunimo Gruntek koji je pored Čazme, planiramo se širiti dalje, možda po Hrvatskoj ili negdje u inozemstvo. Imamo velike planove i nadamo se da ćemo ih moći ostvariti - zaključuje Marinka Tadić.
Tekst je izvorno objavljen u mjesečnom prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma
