Nakon što je, prema nekima, predugo čekala s uvođenjem regulacije prikupljanja podataka na internetu (GDPR), Europska unija odlučila je postaviti okvire razvoja i primjene umjetne inteligencije prije nego što postane problem. Što je odmah postao problem. Naime, većina nacionalnih zakona primjenjuje se lokalno, no kada je internet u pitanju, uobičajena praksa je da lokalne zemlje jednostavno preuzmu globalna pravila. Velike IT kompanije nesklone su plaćati enormne kazne koje se broje doslovno u milijardama dolara, a države žele igrati po pravilima kako bi njihove kompanije bile konkurentne. Kad je 2018. u EU-u na snagu stupio GDPR, vrlo brzo su ga počele primjenjivati zemlje diljem svijeta. Taj mehanizam već se dugo neformalno naziva "briselski efekt".

Europska komisija izdala je 21. travnja prijedlog regulacije umjetne inteligencije. Iako je više od 175 država, kompanija i udruga izdalo neku vrstu pravilnika o umjetnoj inteligenciji, EU je prvi veliki zakonodavac koji se upustio u donošenje zakona o AI-u. Budući da ne postoji povijesni primjer sličnog zakona, EK je osnovao vlastitu visoko stručnu grupu od 52 stručnjaka s područja AI-a i pokrenuo online "AI alijansu". Nakon što je više od 1250 osoba i kompanija dalo svoje prijedloge i komentare, objavljen je golemi dokument od 100 stranica, 85 točaka i devet aneksa. A to je tek prijedlog nacrta koji bi trebao donijeti smjernice za ono što će jednog dana postati zakon. EK je pritom preskočio opća mjesta i fokusirao se na najriskantnija područja.

Zakon, koji će se možda zvati Artificial Intelligence Act – AIA, među ostalim predlaže zabranu "subliminalnih tehnika" za manipulaciju i strogu regulaciju prepoznavanja lica u stvarnom vremenu. Osim kada je riječ o, primjerice, potrazi za izgubljenim osobama. Iznimke su, očito, više nego nužne. Najveći problem zakona u pripremi bit će kako ne ograničiti golem potencijal korisne primjene AI-a, ali i spriječiti njegovu zloupotrebu. Sljedećih nekoliko godina EK će u rukama imati prilično vruć krumpir. Umjetni, dakako...