Tko će na kraju imati koristi od porezne reforme? Građani, poduzetnici ili država? U trenutku zaključenja teksta, a to je srijeda dok još traje sastanak vladajućih, odgovor nije sasvim jasan. Kako se ipak naziru obrisi onoga što je složio ministar financija Zdravko Marić, među dobitnicima će se naći 20 tisuća zaposlenih koji imaju najviše plaće, s obzirom da bi se pomaknuo prag za plaćanje najviše stope poreza. Nije ovo prvi put da se bogati najviše i nagrađuju, s obzirom da su bili obuhvaćeni i prošlom Marićevom reformom. Izgovor je uvijek isti: moramo zadržati menadžere! S tim se, međutim, ne slaže Radimir Čačić iz Narodnjaka koji u ovom prijedlogu vidi niz manjkavosti, a nije često da on stoji na strani siromašnih. ‘Zar treba biti genije pa shvatiti da nekome tko ima plaću 20 tisuća kuna nije presudno hoće li imati tisuću kuna više da ne ode iz države’, rekao je Čačić i odmah objasnio dalje: ‘Ali, onome koji ima plaću 4300 kuna, njemu je presudno ima li 4300 ili 5300. Na malim plaćama rast od 17 kuna. Pa to je smiješno. Bedastoća. Kažem, dignimo bazu oslobođenja od doprinosa s 3800 na 5000 kuna. Time ćemo najsiromašnijima automatski dići plaće između 350 i 500 kuna.’
Nasuprot svome ‘projektnom partneru’, Vlada ne misli tako, pa se u prijedlogu nije bavila s najniže plaćenim građanima, ali zato jest sa sobom s obzirom da su naumili povećati doprinose za kronično gubitaško i nereformirano zdravstvo. Kao alternativu iz Ministarstva zdravstva su ponudili povećanje trošarina za 50 posto na alkohol i cigarete (zašto ne onda i na napitke pune šećera?, pita Guste Santini), ali taj se prijedlog Mariću nikako nije svidio. Ono oko čega nema spora prijedlog je smanjenja PDV-a na meso, jaja, voće i povrće s 25 na 13 posto, ali u taj vlak bi se željeli priključiti i drugi, prije svih liberalni HNS koji bi smanjio porez na nekretnine. Sve u svemu, slaže se većina analitičara, niti nakon ove reforme, ma kako ona kraju bude izgledala, sustav neće biti ni jednostavan niti pravedan.
