Novosti

Rabljena sedmica

Ratnici, izbjeglice, profiteri...

Ljudi masovno bježe iz Ukrajine, rastu cijene, dobili smo novog ministra, uglavnom – malo dobrih vijesti

Large rabljena

Vlada je usvojila odluku o uvođenju privremene zaštite za raseljene Ukrajince (foto Vitaliy Hrabar/PAP/PIXSELL)

Rat

Informacije o ratu u Ukrajini mijenjaju se svake minute: u ovom času, a utorak je navečer, sve je jasnije da nemamo šansi izbjeći predstojeći ekonomski kaos. Rusija objavila primirje, čini se kako je riječ o humanitarnom činu, kako bi se izvuklo civile iz gradova. Poljska stavila Ukrajini na raspolaganje MiG-ove, u Harkovu poginulo 27 civila, američki predsjednik Joe Biden zabranio uvoz ruske nafte i plina, na čemu mu se zahvalio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, dok je Putin naredio sastavljanje novog popisa neprijateljskih država, tvrtka Starbucks Corp najavila prekid poslovnih aktivnosti u Rusiji nakon što je sličnu odluku donio McDonald's, Russia Today sudski osporava zabranu emitiranja u Evropskoj uniji, Međunarodna agencija za atomsku energiju objavila da više ne dobiva podatke o zračenju u Černobilu nad kojim su kontrolu preuzele ruske okupatorske trupe, vatikanski državni tajnik Pietro Parolin nazvao Putinova ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i izrazio mu zabrinutost... Toliko o političkim i vojnim implikacijama rata u ovom času.

 

Izbjeglice

S ljudskim dramama ukrajinskih stradalnika susretat ćemo se svakodnevno, što u medijima, što u životu. Izbjeglice stižu, Vlada je usvojila odluku o uvođenju privremene zaštite u Hrvatskoj za raseljene Ukrajince koja im, kako čitamo u dnevnom tisku, daje pravo na stambeno zbrinjavanje, osnovna sredstva za život, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i pravo na rad bez dozvola za boravak i rad, poput građana EU-a. Loša vijest kaže da se izbjeglicama bavi Ministarstvo unutarnjih poslova koje pod vodstvom aktualnog ministra Davora Božinovića nije ostalo zapamćeno po visokim standardima poštivanja izbjegličkih prava. Barem kad je riječ o izbjeglicama tamnije boje kože. Ljudi iz Ukrajine bit će zbrinuti u praznim državnim stanovima, navodno ih ima po Slavoniji.

 

Gorivo

Što se goriva tiče, osnovno znate – skupo je, vjerojatno će biti i skuplje, nije isključeno da ste zadnje sate ponedjeljka proveli u automobilu, u nekoj od beskonačnih kolona na benzinskim pumpama pokušavajući natankati po starim, nižim cijenama. "Zamrzavanje cijena više nije opcija, zato se fiksira ukupna marža za dizelsko i benzinsko gorivo na 0,75 lipa po litri i 0,50 kuna za plavi dizel", napisano je u medijima kao poruka iz Vlade. Odnosno, Vlada je smanjila trošarine, što opet ne mora mnogo značiti jer ne znamo kako će se raspetljavati situacija u Ukrajini. "Ako se dogodi i prekid cjevovodne opskrbe, ići ćemo pješke", najavljuje Davor Štern, bivši ministar gospodarstva, a sada energetski stručnjak. Cijena litre eurosupera kreće se od 12,72 do 13,26 kuna – ovisi o vrsti goriva i trgovcima – cijene litre dizelskih goriva su od 12,51 do 13,86, litra plavog dizela je 8,3 kune, da ne preciziramo baš za svaku vrstu goriva, ako vas zanima, ionako znate, a ako vas ne zanima, nema veze. U Mađarskoj na Ininoj pumpi benzin košta 9,17 kuna, a dizel 9,41 kunu po litri. I to zbog državnih mjera zamrzavanja cijena. Ina je, zahvaljujući HDZ-u, mađarska kompanija.

 

Ministar

Ivan Paladina zove se čovjek kojem će legendarni headhunter Andrej Plenković dati priliku da zasja u njegovoj momčadi na radnom mjestu ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, upražnjenom još od predzadnje subote u veljači, kad je dotadašnji ministar Darko Horvat iz zatvora podnio ostavku. Paladina će se, prema onome što čitamo po portalima, fino uklopiti u Plenkovićevu vladu. U poslovnoj mu je biografiji nerealizirani projekt Golf na Srđu, neizgrađeni projekt Radeljević, neobnovljeni hoteli Kupari porušeni još u ratu, a bio je, kako čitamo, i u nekoj građevinskoj firmi koja je nakon potresa u Zagrebu ubrzano likvidirana. Mediji spominju njegove poslovne veze s ruskom poduzetnicom Oksanom Dvinski, prijateljicom bračnog para Karamarko, i ruskim poduzetnikom Sergejom Gljadelkinom. On i Paladina su sad, navodno, u lošim odnosima. U HDZ-u kažu da je Paladina neovisni stručnjak, blizak im, ali bez stranačke iskaznice. A Zoran Milanović o njemu veli: "Nikad nisam čuo za tog čovjeka, ne znam tko je on. Ali vidim da je jako blizak s nekim ruskim oligarsima." Primijetio je i ovo: "Čovjek ima veliku imovinu, to je s jedne strane uvijek za respekt. Ali je uvijek pitanje kako si je stekao ako nisi vrhunski sportaš, nekakav tip izumitelja, nego ako si mešetar." Na opasku da novi ministar nije hadezeovac, uzvratio je: "Kad vam pohapse pola Vlade, neke protuustavno i potpuno neobjašnjivo, onda pušeš na ledeno." Dodao je kako misli da će Banija i Zagreb biti u trećem-četvrtom planu, što znači da ni od Paladine ne očekuje podvige u obnovi. Branko Bačić, jedan od Plenkovićevih jandrokovića, otkrio je da je vladajuća koalicija, očekivano, podržala Paladinu. Opozicija mu je, s druge strane, uputila niz zamjerki. Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka rekla je da Plenković ima "pokvaren radar za kadar" i da mu "zbilja ne štima ni osjećaj za tajming", a slično su govorile Marijana Puljak, Katarina Peović, Anka Mrak Taritaš...

 

Sanader

A Vrhovni je sud ukinuo Ivi Sanaderu presudu za mito u slučaju Hypo, za što je krajem listopada 2018. godine osuđen na dvije i pol godine zatvora. Tužiteljstvo ga je teretilo da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova krajem 1994. i početkom 1995. godine uzeo 3,6 milijuna kuna provizije nakon što je Hypo banka odobrila kredit za kupnju zgrada hrvatskih diplomatskih predstavništava, a kako je Hrvatska u to vrijeme bila u neposrednoj ratnoj opasnosti, terećen je i za ratno profiterstvo. No Vrhovni sud sada smatra da suđenje treba ponoviti i utvrditi je li Sanader zaista zloupotrijebio položaj i ovlasti te je li ostvario nerazmjernu imovinsku korist. Nekoć omiljeni hrvatski političar, pa omiljeni hrvatski optuženik, lani je na Vrhovnom sudu pravomoćno oslobođen od odgovornosti za prodaju jeftine struje Diokiju, ali Vrhovni mu je sud lani potvrdio kaznu od šest godina zbog primanja mita od Zsolta Hernadija, šefa MOL-a, za već spomenuti prelazak Ine u mađarske ruke.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više