Ovog četvrtka održana je prva sjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora čija je predsjednica Marija Selak Raspudić prethodno najavila u najmanju ruku čudne inicijative poput kampanje ‘Tko se tuče, taj se voli’. O čemu se raspravljalo na prvoj sjednici te što očekuje od rada Odbora razgovarali smo sa saborskom zastupnicom Nove ljevice Radom Borić, koja je članica ovog tijela.
U četvrtak je održana prva sjednica Odbora za ravnopravnost spolova čija ste članica. Jedna od dvije teme bila je obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Već ranije ste kritizirali prijedlog predsjednice Odbora Marije Selak Raspudić da se lansira kampanja ‘Tko se tuče, taj se voli’. Koji su problemi s tom inicijativom?
Na prvoj sjednici Odbora uvodno se raspravljalo o načinu rada u uvjetima pandemije. Budući da nećemo moći imati posebne tematske sjednice na koje dolaze stručnjakinje i stručnjaci iz pojedinih područja vezanih uz ravnopravnost spolova, morat ćemo promijeniti oblike rada. Druga je tema bila neposredno vezana uz obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama pa je predsjednica Selak-Raspudić predložila da se na prigodnoj presici, uz zabrinjavajuću statistiku o nasilju nad ženama, najavi i njena osobna inicijativa ‘Tko se tuče, taj se voli‘. Inicijativa je problematična iz nekoliko razloga. Osim što je to tek osobna inicijativa predsjednice, ovako predložena tema niti je promišljena, niti je prioritetna.
Na Odboru sam prigovorila da je tema vršnjačkog nasilja ponajprije tema drugih saborskih odbora, a posve je nedopustiv slogan koji sadrži stereotip koji opravdava nasilje. K tome poništava sve aktivnosti brojnih ženskih udruga koje su vodile kampanje pod sloganom ‘Tko se tuče taj se ne voli‘. Njezina se inicijativa ne uklapa u obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u kojemu obilježavamo brutalna ubojstva žena ‘iz ljubavi‘. Nasuprot tome, drago mi je da je prihvaćen prijedlog kolegice Dragane Jeckov da na saborskoj sjednici 23. rujna svi klubovi predlože da se u ‘slobodnim govorima‘ progovori na temu nasilja nad ženama, pa se nadam da će tako i biti.
Prema Vašem mišljenju, koje su teme kojima bi se ovaj saziv Odbora za ravnopravnost trebao baviti?
Odbor bi se prvenstveno trebao baviti poboljšanjem zakonskog okvira u cilju unapređenja položaja žena na svim područjima. Na primjer, Odbor bi trebao inzistirati na hitnom usvajanju strateškog dokumenta – nove Nacionalne politike ravnopravnosti spolova, koja kasni pet godina. Ili, propitivati provedbu Istanbulske konvencije. Na Odboru smo razgovarale/i i o temi nasilja nad muškarcima. Žalosno je za predsjednicu Odbora da od tri inicijative koje je javno predložila, niti jedna nije aktualna za poboljšanja položaja žena, kao npr. sada posebno značajna tema utjecaja pandemije na živote žena u našem društvu, pri čemu su žene ne samo iznijele najrizičnije poslove nego su dodatno opterećene brigom za djeci i njihovo školovanje, brigom za starije i dodatnim kućanskim poslovima.
Već ranije ste kritizirali prijedloge koje je Selak Raspudić iznijela u emisiji ‘Nedjeljom u 2‘, a tiču se inicijativa ‘Želim što više followera’ te nasilja nad ženama, ali i muškarcima. Da li se i o tome razgovaralo, a ako da, jesu li te teme elaborirane?
Tema samoseksulizacije djevojčica ‘želim što više followera‘, može biti zanimljiva dijelu stručne javnosti, a ne kao prioritet za inicijativu ovoga Odbora. K tome je opasna, jer direktno okrivljuje djevojčice za poticanje na nasilje, a oslobađa od odgovornosti moguće buduće nasilnike. Tema nasilja nad muškarcima je važna, ali je predsjednica Odbora ponovo izabrala za prioritetnu inicijativu ‘statističku pogrešku‘, a mogla je predložiti vrlo važnu temu ravnopravnog roditeljstva jer danas, također zbog stereotipnog razumijevanja rodnih uloga, muškarcima često neopravdano uskraćuju roditeljska prava.
Na Facebooku ste naveli kako je Zlatko Hasanbegović izjavio da je podzastupljen u Odboru. Možete li to komentirati?
U Odboru je Zlatko Hasanbegović jedini član i s pravom se potužio na podzastupljenost muškaraca. Ta činjenica govori da klubovi zastupnika/ica koji predlažu članove i članice, ne razumiju važnost ravnopravnosti spolova. Ali, već na prvoj sjednici je kao podzastupljeni spol bio ‘pozitivno diskriminiran‘, samom činjenicom da je jedini član.
Općenito gledajući, što očekujete od ovog saziva Odbora za ravnopravnost spolova?
Očekujem da ćemo uz legitimnu borbu argumentima i unatoč različitosti svjetonazora članova i članica Odbora prepoznati prioritete i raditi na poboljšanju ravnopravnosti spolova.
