Novosti

Kultura

Bordin dan

Kao dio Zagrebačke škole crtanog filma, Bordo je stvarao čitave svjetove pa mu poklanjamo jedan mali zeleni kutak svijeta, istaknula je Željka Udovičić Pleština iz Zagreb filma povodom otkrivanja ploče u parku, izložbe i projekcije filma u počast Borivoju Dovnikoviću Bordi

Large bordo1 in park 02 vesna dovnikovi%c4%87 i emina vi%c5%a1ni%c4%87

Emina Višnić i Vesna Dovniković (foto Sandro Lendler)

Nizom događaja u Zagrebu je 7. juna dana počast Borivoju Dovnikoviću Bordi, jednom od najznačajnijih osoba u hrvatskoj animaciji te svestranom autoru koji se tokom svog dugog radnog vijeka okušao u nagrađivanim karikaturama, stripovima, animiranim filmovima pa i reklamama koje su bila zaštitni znak vremena u kojem su nastajale. Na dječjem igralištu između Nove ceste i Šetališta Jurja Gagarina na Trešnjevci u Zagrebu, otkrivena je ploča s imenom Parka Borivoja Dovnikovića Borde, nakon čega je slijedilo otvorenje izložbe karikatura iz njegove ostavštine u Kući karikature Oto Reisinger, kao i projekcija biografskog dokumentarnog filma u nastanku "Škola hodanja 2" autorice Jelene Novaković u KIC-u.

U parku se skupio velik broj okupljenih, prije svega iz animacije i učesnika ovogodišnjeg izdanja međunarodnog festivala animiranog filma Animafest, kojem je Bordo svojevremeno bio na čelu, predstavnika gradskih vlasti i srpske zajednice na čelu s Miloradom Pupovcem i Borisom Miloševićem.

Vesna Dovniković govori na otvorenju parka (Foto: Sandro Lendler)

Producentica Animafesta Paola Orlić rekla nam je kako je Bordo svojim predanim radom zadužio Hrvatsku i Zagreb.

- Zato nam je u ime Animafesta, koji se upravo održava, iznimno drago da je ovaj park na Trešnjevci imenovan po našem dragom Bordi koji je zaslužio uređenu zelenu površinu. U iznimno kratkom roku od inicijative do imenovanja parka protekle su dvije godine. Iako je to dug put zbog birokratskog procesa, sve je išlo savršeno, jer je i Gradska skupština jednoglasno usvojila prijedlog. Nadamo se da će djeca i građani Zagreba, koji je Bordo svojim radom višestruko zadužio i ostavio srce na našem festivalu, pohoditi ovu zelenu destinaciju u kojoj će se igrati djeca, a odrasli provoditi vrijeme. Nadamo se i da će tu Animafest narednih godina nekim sadržajima i vizualima obilježavati Bordin dan - kazala nam je Orlić.

Željka Udovičić Pleština iz Zagreb filma podsjetila je na Bordine zasluge.

- Sretna sam što ovdje slavimo život pionira animiranog filma u Hrvatskoj, animatora, redatelja, ilustratora, grafičkog dizajner, stripaša, karikaturista. Sve je to bio on, jedan od najvećih hrvatskih umjetnika. Zato slavimo veliki život Borde, jednog od pionira crtanog filma u Hrvatskoj. Bez njegovih filmova, koji su nagrađivani i uvrštavani u antologije najboljih animiranih filmova, svjetska animacija ne bi bila ono što je danas. On je jedan od najvećih hrvatskih umjetnika ikad. Bio je i još uvijek jeste dio Zagreb filma. Kao dio Zagrebačke škole crtanog filma, Bordo je stvarao čitave svjetove, pa mu poklanjamo jedan mali zeleni kutak svijeta - istaknula je Udovičić Pleština.

Uzvanici na otvorenju parka (Foto: Nenad Jovanović)

U ime Gradske skupštine Marta Kiš ustvrdila je kako je to bila jedna od najljepših odluka koju su u Skupštini morali donijeti, dok je umjetnički direktor Animafesta Daniel Šuljić ukazao na značenje imenovanja parka Bordinim imenom.

- Bordo nas je, ne samo kao autor, nego i direktor i član žirija festivala koji je Zagreb dobio baš zbog Zagrebačke škole crtanog filma, pratio do samog svog kraja i pohodio svako izdanje festivala. A tu je i knjiga Škola animacije iz koje su mnogi učili animirati, jer dugo nije bilo drugih takvih knjiga, Listali smo je, vježbali i učili raditi prekrasnu umjetnost - rekao je Šuljić i dodao da bi i Zagrebačka škola crtanog filma zbog svoje važnosti morala dobiti neki trg.

Ta ploča nije samo znak sjećanja nego i simbol, priznanje za doprinos čovjeka koje je ostavio neizbrisiv trag na području animacije i stripa, ocijenila je izaslanica zagrebačkog gradonačelnika i pročelnica za kulturu Emina Višnić.

– Otkrivanje ploče nije samo odavanje počasti jednom čovjeku, već i proslava njegovog nasljeđa koje će inspirirati buduće generacije. Zato neka park bude trajni podsjetnik na veličinu života posvećenog umjetnosti - naglasila je Višnić.

S izložbe u Kući karikature Otto Reisinger (Foto: Nenad Jovanović)

- Ne mogu zamisliti bolje mjesto od dječjeg parka, jer je Bordo cijeli svoj život bio dijete zahvaljujući profesiji koja podrazumijeva igru, maštu i smisao za humor, ali i ruku koja dobro crta - rekla nam je Bordina supruga Vesna Dovniković.

A stav o tome s nama je podijelila i Rada Borić, čiji je doprinos uspješnom provođenju procedure itekako bitan.

- Drago mi je da je Bordo dobio park u kraćem periodu čekanja nego neka druga zaslužna imena hrvatske kulture i sporta i to zahvaljujući naporima filmske zajednice te karikaturista koji su se potrudili da pomognu pronaći i lokaciju budućeg Bordinog parka - rekla je i ukazala na značajan doprinos u toj stvari srpskog predstavnika u Skupštini Nikole Vukobratovića.

Ukazala je i na pitanje valorizacije djelovanja umjetnika i drugih građana koji su se zagubili u tranziciji samo zato što su imali "kriva krvna zrnca" i tako bili zaboravljeni.

- Pitanje je i odnosa prema nekim drugim Srbima koji su još živi, kao što je Nedjeljko Dragić. Ne znam koliko društvo brine o njima, ali znam da je Bordo uspio preživjeti zahvaljujući isključivo podršci filmske i srpske zajednice - rekla nam je Borić.

U Kući karikature Oto Reisinger, otvorenoj prije dva mjeseca, pod nazivom "Bordo i Oto u dijalogu" postavljena je izložba sa 64 Bordine karikature, koje se, kako je rečeno, promatraju u dijalogu sa stalnim postavom te nove zagrebačke galerije posvećene Bordinom suradniku i kolegi iz redakcije nekadašnjeg časopisa Kerempuh.

- To je lijep hommage ne samo Bordi nego i umjetničkoj i kreativnoj suradnji dvojice bardova karikature. Izložba se naslanja na temu humora koji je kod njih specifičan pa se može vidjeti kako oni komuniciraju u tom mediju - istaknula je Paola Orlić, ističući da tako postavljeni radovi podsjećaju na stav obojice umjetnika da je humor jedna od najvažnijih i najvrjednijih osobina i vrlina čovjeka.

- Obojica su bili duboko uvjereni da je smijeh najbolja moguća antistresna terapija koja čovjeka oslobađa težine i egzistencijalnog grča, a svojim su karikaturama trajno oblikovali identitet ne samo zdravomisleće zajednice kao sukusa građanske kulture Zagreba, nego i nacionalnih i kulturnih vrijednosti rezonantnih sa svjetskim stremljenima tog doba - kazala je.

S projekcije filma u izradi u KIC-u (Foto: Nenad Jovanović)

Vesna Dovniković naglasila je kako je Bordo počeo s karikaturama, a s njima i završio jer mu je zadnja objavljena u Novostima za koje je godinama stvarao karikature, kad je već bio u bolnici, nekoliko dana prije smrti.

Veći broj ljudi skupio se i na projekciji radne verzije filma Jelene Novaković o Bordi "Škola hodanja 2" u KIC-u. U svom obraćanju, generalni sekretar SNV-a Saša Milošević naglasio je da je Bordo bio virtuoz kratke forme.

– Kao član gradskog VSNM-a Bordu sam poznavao kao osobu koja se zalagala za kvalitetu umjetničkog iskaza uz ljudsku toplinu što ju je emanirao prema svima nama, bez zamagljivanja, bez crnila i bez jedne mrlje u svom dugom i uspješnom životu - kazao je Milošević, ističući da je Bordo itekako zadužio naše društvo.

Jelena Novaković najavila je da će film, na kojem je radila proteklih sedam godina, biti dovršen u naredna dva mjeseca.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više