Najpoznatiji ruski marksistički intelektualac, sociolog Boris Kagarlicki uhapšen je 25. srpnja. Ravnatelja moskovskog Instituta za proučavanje globalizacije i društvenih pokreta te profesora ugledne Više škole ekonomskih i društvenih znanosti u Moskvi je FSB optužio za "opravdavanje terorizma", i to zato što je u listopadu 2022. objavio komentar u kojem je ukrajinske napade na krimski most proglasio "razumljivim s vojne točke gledišta".
Autor dvadesetak knjiga, među kojima su "Zbogom perestrojko: Sovjetska kronika", "Rusija pod Jeljcinom i Putinom: neoliberalna autokracija", "Imperij periferije: Rusija i svjetski sistem", "Rusija, Ukrajina i suvremeni imperijalizam", 64-godišnji Kagarlicki je u vrijeme Sovjetskog Saveza kritizirao sustav slijeva i proveo je više od godinu dana u zatvoru.
Interesantno, podržavao je rusku aneksiju Krima i pobunu u Donbasu podignutu 2014. godine uz oružanu rusku intervenciju, smatrajući da je istočna Ukrajina postala razdjelnica zapadnog imperijalizma i periferije i nadajući se da je moguća transformacija Putinovog režima.
Narednih godina uvjerio se u neodrživost te pozicije. Tokom 2020. podržavao je prosvjede protiv Lukašenka u Bjelorusiji te proteste potpore ruskom opozicionaru Alekseju Navaljnom. Odmah nakon početka otvorene ruske agresije u veljači 2022. zauzeo je odlučno proukrajinski stav. "Žrtva može biti loša osoba, ali još uvijek je žrtva. Poljska je 1930-ih bila vrlo reakcionarna država, ali kada ju je Njemačka napala bila je žrtva agresije i imala je svako pravo na podršku i simpatije u odbijanju napada".
Režim ga je potom proglasio "stranim agentom", šaljući mu poruku da je vrijeme da napusti zemlju, no Kagarlicki je odlučio ostati u Rusiji. Na YouTube kanalu Rabkor, koji ima preko sto tisuća pretplatnika, učestalo je istupao protiv agresije na Ukrajinu obraćajući se prije svega ruskoj ljevici.
Nakon hapšenja Kagarlicki je odveden u Siktivar, glavni grad autonomne Republike Komi smještene zapadno od Urala. Suđenje će se tamo održati vjerojatno zato da bi se otežalo održavanje demonstracija. Prema izvještajima određen mu je dvomjesečni pritvor, a prijeti mu sedmogodišnja zatvorska kazna. Lijeve organizacije i mediji diljem svijeta pozvali su na solidarnost s tim međunarodno poznatim intelektualcem.
Kagarlicki je prevođen i u Hrvatskoj, a više je puta bio sugovornik Novosti. Ne ustručavajući se oštro kritizirati antiruski nacionalizam ukrajinskih vlasti, u intervjuu koji smo objavili u siječnju ove godine Kagarlicki je istaknuo kako "samo ako se pozivamo na totalno povlačenje ruskih trupa s teritorija okupiranih nakon februara 2014. antiratni stav ima smisla". Dodao je i kako bi Putinov poraz u Ukrajini donio i kraj režima te mogao otvoriti vrata demokratizaciji same Rusije.
Vladimir Kara-Murza (Foto: Maxim Shemetov/Reuters)
Hapšenje Kagarlickog samo je posljednji korak u sve jačoj kampanji represije. Ovog ponedjeljka, 31. srpnja sud u Moskvi odbacio je žalbu opozicijskog aktivista i novinara Vladimira Kara-Murze, koji je zbog protivljenja agresiji na Ukrajinu u travnju osuđen na dvadesetpetogodišnju zatvorsku kaznu.
Inače, ruski opozicionari okupljeni oko Kara-Murze u svibnju 2021. održali su sastanak u Beogradu. Aktivist je izjavio da su neprestano bili prisluškivani i da je tadašnji šef srbijanske policije Aleksandar Vulin o svemu detaljno izvijestio tajnika ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaja Patruševa, što je doprinijelo njihovom progonu.
Prema podacima organizacije OVD-info, do ovog svibnja u Rusiji je zbog protivljenja ratu uhapšeno barem 19.718 građana, od čega je protiv njih 584 pokrenut kazneni postupak. Ugledna organizacija Memorial navodi da se u zatvorima trenutačno nalazi 558 političkih zatvorenika.
Režim je proizveo atmosferu poticanja denuncijacija, pa tako vjernici prijavljuju svećenike, učenici nastavnike, susjedi susjede, a radnici kolege koji se protive ratu, pisao je nedavno američki Washington Post. O kriminalnoj prirodi ruskog režima govori i činjenica da je – dok zatvara protivnike rata – Putin amnestirao šefa grupe Wagner, Jevgenija Prigožina, u čijoj je pobuni krajem lipnja ubijen niz ruskih vojnika.
