U okviru programa "Srbija u fokusu", koji se održava na međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu, u četvrtak je predstavljeno više srpskih autora, a održana je i diskusija o moći knjige u popularizaciji znanosti o čemu su govorili autori i izdavači iz Srbije i Hrvatske.

Na temu književna fantastike inspirirane tradicijom uz moderiranje Dragoljuba Igrošanca govorili su Ivana Nešić, autorica trilogije knjiga "Zelenbabini darovi" koje su ušle u školsku lektiru za 5. razred, kao i Mladen Jakovljević, autor knjiga "Izbledele duše" i "Kad se vratim".

- Dosta nam je suvog realizma i svima nam treba nešto lepše i strašnije. A kako fantazija nije ograničena faktima autor može da gradi svoj svet, uz maštu i zakone izmaštanog sveta. U pisanju fantastike bolje se snalazim kad se ona zasniva na našem kulturnom miljeu i pričama naših baka i deka, kao i običajima koji su nas kao male nervirali - rekla je Nešić.

- Mnogi u svojim pričama imaju odnos prema deci kao prema malim glupim bićima i pokušavaju im prodati neke odavno poznate stvari. Ja nastojim da prenesem emocije, odnosno kao da priče piše mala Ivana i čita ih mala Ivana. Uticaj na mene je imala i Ivana Brlić Mažuranić. Kad sam je čitala, mislila sam da je skupila narodne priče, ali sad kad znam da je ona izmaštala sve likove, njeno delo je još značajnije - kazala je Nešić i dodala da su joj od mitoloških bića najzanimljivije vile, kao i da je određeni uticaj na nju imao i Terry Pratchett koji piše humoristički i o ozbiljnim temama, pa i o smrti koja ne smije biti tabu tema.

- Fantastika pomaže da bolje sagledamo svet oko sebe - rekao je Jakovljević, koji smatra da nema prepreke između lokalnog i opšteg. Podsjetio je na veze s tradicijom u djetinjstvu, da kao mladić nije na to mislio, ali da mu se to ponovo vraća.

- Teško je ostaviti tragove u beskraju i zato imamo dve smrti; prva kad umreš i druga kad te zaborave i ne pominju, Ipak, bolje je biti zaboravljen nego zapamćen u negativnom svetlu, kao zver - zaključio je Jakovljević.

Učesnici rasprave o moći knjige u popularizaciji znanosti, koju je moderirala Tanja Rudež, složili su se o velikoj razlici između popularizacije i promocije.

- Popularizacija je kad pokazuješ klincima kako radi laser, a promocija kad nekom objašnjavaš zašto je ono što vjeruje pogrešno. Zato se za popularizaciju izdvajaju velike pare, a za promociju nema podrške ni od EU ni od Hrvatske. Kad nekom kažeš: „E, glup si frende“, teško je očekivati da ćeš za to dobiti neka sredstva - rekao je u svom stilu znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković Saša Ceci.

Astronom, astrofizičar, filozof i autor naučnih knjiga Milan M. Ćirković, jedan od naučnika koji su otišli u SAD, vratili se i sad vode niz projekata, objasnio je da mladi ljudi premalo čitaju knjige, ali da postoje i drugi izvori.

- Prema jednom istraživanju s početka 50-ih, emisije fizičara Freda Hoyle na radiju je slušalo 23 posto stanovnika Velike Britanije starijih od 14 godina - rekao je i naglasio razliku između fabrike i škole: fabrika se zatvara ako je 10 posto škarta, a u obrazovanju tek 10 posto učenika stvarno zadovoljava.

Bojan Stojanović, iz izdavačke kuće Helix, objasnio je da njegova firma postoji 17 godina i da je i on tržišni izdavač, jer država Srbije ne daje potpore za ovaj tip knjiga. Istaknuo je da popularizacija nije nauka za djecu, kao i na moć društvenih mreža kao na novu kvalitetu u dezinformacijama i antiprosvjetiteljstvu.

O sprezi rock muzike i proznih djela horora i fantastike govorili su Goran Skrobonja, autor knjiga "Firentinski dublet - Sfumato", "Firentinski dublet - Kijaroskuro" i "Kad kažeš da sam tvoj", kao i Oto Oltvanji, autor "Priča misterije i magije" i "Ivera". Pričali su koliko muzika znači u njihovom stvaralaštvu, nabrojavši brojne poznate muzičare i grupe koji su u svojim pjesmama prepričali radnje iz knjiga, kao i pisce koji su se u svojim djelima naslanjali na pojedine muzičare.

- Postoje i određene razlike u generacijama: mladima je rock nad roll ono što je meni bio jazz kad sam ja bio mlad - rekao je Oltvanji. Obojica su se složila da je kultni film "Heavy metal" s početka 80-ih odličan primjer spoja SF-a i muzike.

Večer promocija zaključio je razgovor Lazara Pavlovića, autora romana "Priče o Adamu" i kritičarke Dunje Ilić iz kojeg je publika saznala mnogo o sličnosti romana i autorovog života, uključujući i rad u knjižari.

– Veliki lanci knjižara koriste činjenicu da ljudi koji završe ili odustanu od neprofitnih fakulteta nemaju posla, ali imaju afiniteta prema knjizi. A i kad završe, što zemlja može učiniti sa 80 svršenih sociologa - rekao je Pavlović i dodao da je bolje raditi u knjižari nego u nekom trgovačkom lancu.