Od 15. do 17. studenog u sklopu zagrebačkog Interlibera održava se i InterLiбре, program u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Superknjižare. Predstavite nam program ukratko.
Osim predstavljanja recentnih izdanja 65 izdavača iz Srbije, u programskom dijelu u fokusu su tri izdavačke kuće. Biblioteka XX vek i njen legendarni urednik Ivan Čolović obilježavaju pedesetu godinu produciranja znanstvene i esejističke produkcije u najširem krugu antropoloških tema. Uz Čolovića, kroz premijerno predstavljanje njihovih najnovijih knjiga upoznat ćemo i autore Dubravku Stojanović, Dragana Popovića, Branka Sekulića i Dragana Markovinu.
Predstavit ćemo i novoizašlu knjigu Milenka Bodirogića "Pesak pjeskare" u izdanju novosadskog Orfelin izdavaštva. Kako ne bismo izostavili poeziju, ugostit ćemo i mladu pjesnikinju, filologiju, urednicu i kritičarku Mašu Tomanović. U nedjelju, danu namijenjenom dječjim programima, autorica Jasminka Petrović dolazi nam predstaviti hrvatsko izdanje knjige "Leto kada sam naučila da letim", po kojoj je snimljen istoimeni film. Na samom kraju predstavljamo strip Ane Petrović "Stripoterapija" u izdanju Kreativnog centra.
Koji su vam tematski naglasci bili bitni pri izboru ovih naslova i zašto?
Važno nam je bilo obilježiti pedeset godina neprekidnog publiciranja vrhunske literature urednika Ivana Čolovića. Jedinstvena biblioteka, fenomen koncepta koji neizmijenjen od početka odolijeva ubrzanim promjenama, izazovima i trendovima razlog je stavljanja u fokus biblioteke XX vek. Nadalje, fenomen minucioznog pristupa radu na knjizi koji nam prezentira Orfelin izdavaštvo rijedak je primjer na tržištima knjiga i šire od ovih prostora. Transjezični i transtematski uradci poput knjige Jasminke Petrović, vrhunska poezija Maše Tomanović i ljekovitost stripa Ane Petrović – sve to čini poetiku ovogodišnjeg programa koji nadvladava prepreke i stvara područja otvorene komunikacije između dvaju tržišta knjiga i kultura dviju zemalja.
Kako u komparaciji djeluju izdavaštva u Hrvatskoj i Srbiji, koje probleme dijele i kako stojimo s međusobnom protočnošću knjižnih tržišta?
Radi se o dva odvojena tržišta koja funkcioniraju u različitim pravno-administrativnim okvirima. Jedan dio knjiga i autora dijeli oba prostora te taj dio upućuje na zajedničke teme i trendove. Drugi, mnogo veći, je specifičan za svaku zemlju i kulturu i različit po strukturi, sadržaju i dinamici. Velik dio tog drugog dijela obostrano je interesantan i njega držimo u fokusu u našem projektu. Dobar dio problema dijele oba tržišta, ali ima i puno onih koji su specifični za svako od njih.
Oba su vitalna u smislu recentne produkcije i u proporcionalnom smislu broja naslova po broju stanovnika jako slična. No ima i velikih razlika, poput recepcije domaćih autora, broja prodanih primjeraka , cjenovne kategorije, dvaju pisama na srpskom tržištu itd. Protok knjiga i autora između dva tržišta je stalan, zadnje desetljeće i intenzivniji nego u prethodnom razdoblju. No ta bi se cirkulacija po svom intenzitetu prije dala svrstati u "kuturološku razmjenu" nego u ozbiljan biznis.
