Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom je zatraženo da u Povelju EU-a o temeljnim pravima bude uvršteno pravo na siguran i zakonit pobačaj. Rezolucija je usvojena s 336 glasova za, 163 protiv i 39 suzdržanih.
Zastupnici su osudili nazadovanje prava žena, sve pokušaje ograničavanja ili ukidanja postojeće zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, odnosno rodne ravnopravnosti u cijelom svijetu, uključujući u državama članicama EU-a. U tekstu su države pozvane da u potpunosti dekriminaliziraju pobačaj u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. godine, kao i da uklone prepreke pobačaju. Zbog restriktivnih zakona i ukidanja prava na reproduktivno samoodređenje, posebno su prozvane Poljska i Malta. Hrvatska je, zasluženo, svrstana među države koje postavljaju praktične prepreke za izvođenje pobačaja. Otvorena je i tema financiranja ekstremno desnih, religijskih i ostalih pro-life skupina iz europske blagajne. Stoga je Komisija pozvana da ukine financiranje onima koji se okomljuju na rodnu ravnopravnost i prava žena.
Najnovija rezolucija kao vijest izgleda sjajno i obećavajuće, no ništa od navedenog nije obavezujuće za europske države. Propisi o spolnom i reproduktivnom zdravlju prepušteni su nacionalnim zakonodavstvima. Tako pitanje sigurnog i dostupnog pobačaja u domaćem kontekstu ostaje zaglavljeno između države koja ne želi donijeti novi zakon za reguliranje prekida trudnoće s jedne strane i masovnih "priziva savjesti" ginekologa po bolnicama s druge.
U Hrvatskoj je neregulirana i raširena praksa priziva savjesti dovela do toga da je usluga prekida trudnoće bitno otežana, komentira za Novosti Iva Davorija, aktivistkinja i gradska vijećnica (Možemo!) iz Rijeke. Ona govori da je posebno važno što se rezolucija ne bavi isključivo zakonodavnim okvirom, nego i stvarnom dostupnošću usluge prekida trudnoće te što tu skrb definira kao temeljno ljudsko pravo.
- A to je ono što tvrdimo mnoge od nas koje zagovaramo pravo na siguran, legalan i dostupan pobačaj: riječ je o zdravstvenoj skrbi koja mora biti osigurana unutar javnozdravstvenog sustava. Neregulacija priziva savjesti dovela je i do pritiska na kolektive, pogotovo u onim bolnicama u kojima većina ginekologa i ginekologinja odbija pružiti skrb. Nerijetko je taj pritisak posljedica kadroviranja ili hijerarhije unutar zdravstvene ustanove, a utjecaja ima i na specijalizaciju: tko će nove generacije ginekologa učiti kako izvršiti pobačaj ako ima toliko "prizivača"? - pita Iva Davorija i dodaje da sve krovne organizacije u zdravstvenom sustavu – Hrvatska liječnička komora, Udruga poslodavaca u zdravstvu, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatski liječnički sindikat – odbijaju intervenirati i regulirati priziv savjesti. Dokazano je, ističe, da je broj liječnika koji obavljaju pobačaj unutar zdravstvenih ustanova, presudan faktor u dostupnosti pobačaja u Hrvatskoj.
Podsjetimo, prema podacima koje je prikupio feministički kolektiv fAKTIV, u Općoj bolnici Našice i u Općoj bolnici Virovitica vlada kolektivni priziv savjesti, s tim što virovitička bolnica za slučajeve pobačaja angažira vanjskog suradnika po potrebi. Svi zaposleni ginekolozi i ginekologinje obavljaju pobačaje u OB Ogulin (tri), OŽB Pakrac (dva), Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Vukovar (šest) te KBC-u Rijeka (23). Većina zaposlenih odbija izvršiti pobačaj u: KBC-u Osijek (17 od 22), OŽB Požega (tri od četiri), KBC-u Split (26 od 32), OB Zadar (16 od 19), KBC-u Zagreb (36 od 45), KBC-u Sestre Milosrdnice (12 od 22) te KB-u Sveti duh (15 od 20).
Ana Horvat Vuković (Foto: Boris Ščitar/PIXSELL)
Ana Horvat Vuković, profesorica na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, ističe da gotovo 60 posto ginekologa, dio anesteziologa, medicinskih sestara i primalja, ulažu priziv savjesti. Osim toga, rastući je problem i "nagovor savjesti".
- Institucionalni i personalni pritisci na liječnike da se odrede kao "prizivači" doveli su do toga da je pobačaj u nas gotovo pa nedostupan, osobito ženama iz ruralnih područja, siromašnijima ili žrtvama obiteljskog nasilja, koje nemaju mogućnosti daleko putovati i svijećom tražiti bolnicu koja bi bila voljna tu zakonitu uslugu pacijentici i omogućiti. Pritom trebamo naglasiti da je priziv savjesti ustavna kategorija tj. ustavno pravo, ali samo liječnika koji bi izravno vršio prekide trudnoća te medicinskih sestara koje su u taj proces uključene. Za sve ostale medicinske djelatnike, kao što su magistri farmacije, koji su sebi samima takvo protuustavno pravo pokušali dati putem strukovnog kodeksa, pravo na priziv ne postoji - pojašnjava Horvat Vuković.
U najnovijoj rezoluciji Europskog parlamenta Europsko vijeće pozvano je na sazivanje konvencije za izmjenu Povelje temeljnih prava Europske unije, ali takva izmjena mogla bi stupiti na snagu tek nakon ratifikacije u svih 27 država članica, govori ustavna stručnjakinja. No to nije izgledno u bližoj budućnosti, ocjenjuje ona, s obzirom na vrlo restriktivne propise o pobačaju na Malti te otpor Poljske liberalizaciji pobačajnog režima, čak i nakon nedavne promjene vlasti.
- Međutim, signal koji se odašilje vrlo je jasan: Unija je posvećena zaštiti rodne ravnopravnosti, a paneuropski konsenzus oko zaštite ženinog prava na samoodređenje i jednako dostojanstvo, praktički je postignut. O tome govore i odluke usporedne organizacije, Vijeća Europe i njenog strasburškog suda, koje sve države koje su pobačaj legalizirale, uključujući Republiku Hrvatsku, u kojoj je pobačaj neprekinuto zakonit od 1978., obvezuju da taj pristup ne bude tek "prividan ili teoretski" nego praktičan i učinkovit - kaže Ana Horvat Vuković i podsjeća da je Hrvatska temeljem, ne samo presuda Europskog suda za ljudska prava, nego prvenstveno vlastitog Ustava i odluke Ustavnog suda iz 2017. godine, strogo obavezna graditi i održavati mrežu zdravstvenih institucija koje pobačaj čine dostupnim i slobodnim do 12. tjedna trudnoće, odnosno 10. tjedana od začeća, bez diskriminacije.
Eurozastupnik Predrag Fred Matić (SDP), suizvjestitelj Europskog parlamenta za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava žena, izjavio je da je svjestan da Europu u tom segmentu čeka trnovit put jer će pojedine zemlje pružati otpor. Smatra da je "sramotno za Hrvatsku što nas Europa proziva jer država nije u stanju pružiti ženama zdravstvenu zaštitu u potpunosti".
- To nije nikakvo pitanje ideologije nego pitanje javnog zdravstva. Nećemo odustati, mi živimo u Europi 21. stoljeća, a ne u srednjem vijeku - zaključio je Matić.
