Dok se u Hrvatskoj uvodi uvedeno novo kazneno djelo "neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje" koje predstavlja ozbiljnu prijetnju novinarskoj profesiji i slobodnom novinarstvu, kako su istaknuli Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, u kontekstu rastućih prijetnji slobodi medija i održivosti medijskog sektora zastupnici Europskog parlamenta zauzeli su stav o Europskom aktu o slobodi medija želeći ojačati transparentnost i neovisnost medija u Europskoj uniji.
Ovim stajalištem - prihvaćenim s 448 glasova za, 102 protiv i 75 suzdržanih - Parlament želi obvezati države članice da osiguraju medijski pluralizam i zaštite medije od državnog, političkog, gospodarskog ili privatnog upletanja. Zastupnici žele zabraniti sve oblike upletanja u uredničke odluke medijskih kuća te spriječiti vanjski pritisak na novinare poput prisiljavanja novinara na otkrivanje izvora, pristupanje šifriranim sadržajima na njihovim uređajima ili nadziranje špijunskim softverom koje bi, kako kažu, bilo opravdano samo u krajnjoj nuždi, o čemu bi se odlučivalo od slučaja do slučaja, te ako je naloži neovisno pravosudno tijelo u okviru istrage teških zločina, npr. terorizma ili krijumčarenja ljudi.
Parlament također želi obvezati sve medije, uključujući i one najmanje, na objavu informacija o vlasničkoj strukturi. Zastupnici žele da mediji, uključujući internetske platforme i tražilice, prijavljuju sredstva koja su uprihodili od državnog oglašavanja te državnu financijsku potporu. Time su obuhvaćena i sredstva iz zemalja koje nisu članice EU-a.
Kako odluke vrlo velikih internetskih platformi o moderiranju sadržaja ne bi negativno utjecale na slobodu medija, zastupnici traže uspostavu mehanizma za upravljanje nalozima za uklanjanje sadržaja. Smatraju da bi platforme prvo trebale obraditi naloge kako bi razlikovale neovisne medije od izvora koji nisu neovisni.
Države članice dužne su osigurati da javni mediji raspolažu odgovarajućim, održivim i predvidljivim financijskim sredstvima dodijeljenima kroz višegodišnje proračune, kažu zastupnici. Kako bi se osiguralo da medijske kuće ne postanu ovisne o državnom oglašavanju, predlažu ograničenje sredstava koja se dodjeljuju pojedinoj medijskoj kući, internetskoj platformi ili tražilici u svrhe javnog oglašavanja na 15% ukupne svote koju je neko tijelo u državi članici odvojilo za oglašavanje. Usto zahtijevaju i da kriteriji za raspodjelu javnih sredstava budu javno dostupni.
Parlament također traži da Europski odbor za medijske usluge, novo tijelo koje će biti osnovano na temelju Akta o slobodi medija, bude pravno i funkcionalno neovisan o Komisiji te da ima ovlasti djelovati odvojeno od nje. Zastupnici zagovaraju da odbor savjetuje neovisna "stručna skupina" koja bi predstavljala medijski sektor i civilno društvo.
