Puno se govori o ratu, i mir ostaje kao tlapnja, posebno od lanjske veljače kada je ruska vojska povela rat na teritoriju Ukrajine; otada je i bogata spoznaja o lepezi naoružanja i vojne tehnike, koju po medijima razvlače vojni analitičari, ušla u privatne živote, a sve to, dakako, utječe i na raspoloženje ljudi. Moćne države poput Japana i Njemačke upravo su najavile dodatna izdvajanja za naoružanje i vojni proračun općenito. Ne želeći očito stajati na repu kolone, oglasilo se i Ministarstvo obrane RH (MORH), koje je započelo sa slanjem poziva građanima za ratni raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga. Prema najavama iz MORH-a, pozive bi do kraja maja imalo dobiti oko deset tisuća razvrstanih (vojnih) pričuvnika. Pozivi se odnose na one koji su odslužili vojni rok, prošli dragovoljno vojno osposobljavanje ili su bili djelatni pripadnici HV-a.
Iz MORH-a su također najavili da će tokom iduća dva mjeseca provoditi upisivanje 18-godišnjaka u vojnu evidenciju, što zadnje tri godine zbog pandemijskih mjera nije provođeno. Takvi upisi mladih ljudi ne predstavljaju obavezu služenja vojnog roka, jer je on u Hrvatskoj zamrznut od 1. siječnja 2008. godine. A zamrznut je prije svega zbog brojnih slučajeva prigovora savjesti tokom dvijetisućitih. Pa ipak, mnogi su s nelagodom dočekali vijest o pozivima za ratni raspored, posebno u kontekstu već apostrofiranog rata u Ukrajini. Pravodobno se pritom aktivirala i nevladina scena, prije svega Centar za mirovne studije (CMS), otkuda su promptno aktualizirali i pojasnili proceduru oko prigovora savjesti sukladno Zakonu o civilnoj službi, a koji, između ostalog, jamči i članak 47. Ustava.
Poznat tokom 1990-ih i kao priziv savjesti, taj se mehanizam odnosi na osobe koje zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja ne žele (nisu pripravne, kaže ustavno slovo) sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Drugim riječima, bilo kakvim vojnim aktivnostima, a priziv podnose područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta. Na osnovu zahtjeva za priziv savjesti pravorijek o služenju u civilnoj službi donosi Povjerenstvo za civilnu službu unutar Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Prema Zakonu o civilnoj službi, povjerenstvo rješenjem imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi na razdoblje od četiri godine.
Gordan Bosanac (Foto: Marko Prpić/PIXSELL)
Ministarstvu smo poslali upit tko čini aktualno povjerenstvo i kakvi su bili rezultati njihovog rada u zadnje četiri godine. Svakako, bit će zanimljivo vidjeti koliko će na koncu pričuvnika uložiti prigovor savjesti, zbog kojeg je vojni rok i prestao biti obavezan. Gordana Bosanca iz platforme Možemo!, bivšeg mirovnog aktivista i kratko vrijeme člana Povjerenstva za žalbe povodom prigovora savjesti koje rješava žalbe na rješenja Povjerenstva za civilnu službu, pitali smo je li bilo kakvih žalbi za vrijeme dok je bio član tog tijela i misli li da su pozivi pričuvnicima na bilo koji način povezani s aktualnim ratom u Ukrajini. Prisjetio se slučaja samo jedne žalbe, usto neosnovane, no ne i njezinog merituma.
- Ovi pozivi nisu povezani s ratom u Ukrajini i ne treba širiti paniku oko toga - smatra Bosanac.
- No važno je reći da svaki građanin koji je u vojnoj pričuvi može bilo kada uložiti prigovor savjesti, te bi iz vojne pričuve trebao biti prebačen u tzv. civilnu pričuvu, tj. ući u sustav civilne zaštite. Isto tako, MORH bi prilikom planiranog upisa u vojnu evidenciju vojnih obveznika koji u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina njih trebao informirati da imaju pravo na prigovor savjesti - kaže za Novosti Bosanac.
Pomalja li se ipak iza akcije MORH-a baš u ovom trenutku mogućnost za povratak obaveznog vojnog roka? Doduše, i lanjskog studenoga razvrstana je pričuva obavila vježbe na vojnim poligonima u Slunju i kod Knina, prilikom čega je časopis "Hrvatski vojnik" oduševljeno izvijestio o visokom moralu i zainteresiranosti pričuvnika. O vraćanju obaveznog vojnog roka počelo se govoriti upravo početkom rata u Ukrajini. Hrvatski suverenisti, primjerice, nedavno su najavili da će predložiti Saboru proceduru za vojnu obuku mladih od 18 godina nadalje i osnivanje hrvatske nacionalne garde. Jedno lanjsko istraživanje pokazalo je određeni interes za vraćanje obaveznog vojnog roka, pri čemu najveća podrška dolazi iz populacije najslabije obrazovanih, onih bez završene osnovne škole.
Sociolog i aktivist za ljudska prava Srđan Dvornik devedesetih je pomagao drugima oko realizacije prigovora savjesti, a on sam je, kaže, bio među prvima koji je taj zahtjev osobno podnio. Smatra da postoji neugašena ideološka sklonost, posebno radikalnijeg krila HDZ-a, da u kultu stvorenom oko nacionalne države bude prisutna i jaka vojska. Ipak, ne treba reagirati paranoično. Podsjeća da je pozivanje u rezervu u Jugoslaviji radi ažuriranja vojnih popisa i ratnog rasporeda bila uobičajena stvar.
Srđan Dvornik (Foto: Fejsbuk)
- Ne postoji ni neposredna ni posredna ratna opasnost u neposrednom okruženju Hrvatske. Istina je da se među vladama država EU-a počinje više raspravljati o obrambenim pitanjima, što se moglo očekivati neovisno o Rusiji i Ukrajini, jer je izlaskom Velike Britanije iz EU-a nestao glavni kočničar onoga o čemu se davno raspravljalo – zapadnoeuropskoj Uniji kao obrambenom savezu. EU nije osobito moćan politički entitet, već je konfederacija u kojoj još uvijek preteže to što se dogovore države članice - ističe Dvornik za Novosti.
Spominjući se 15-godišnjice zamrzavanja obaveznog vojnog roka, Dvornik podsjeća da je do toga došlo jer se udio prigovarača savjesti u ukupnom sastavu vojnih obveznika približio 50 posto. Bilo je to tokom 2000-ih, pri čemu rast postotka prigovarača savjesti nije imao veze s utjecajem antiratnih aktivista, već je to bila manifestacija raspoloženja samog društva.
- Uza sve čudne ideološke indoktrinacije i ovdašnje katkad rigidno ispoljavanje nacionalizma, društvo je prešutno i difuzno pokazalo da mu nije do vojske. Ne vidim da se sada nešto po tom pitanju promijenilo. Nema onog motora koji pokreće militarizaciju društva – da je zemlja napadnuta ili pred opipljivom opasnošću. Bit će zanimljivo na kraju vidjeti koliki će biti odaziv pričuvnika na ratni raspored. To dijelom ovisi i o tome koliko su ljudi svjesni mehanizma prigovora savjesti, jer smo već pomalo zaboravili da je njegov izvor upravo vojska - dodaje Dvornik.
Također smatra da osoba koja podnese priziv savjesti ne bi trebala nikome dokazivati da joj je savjest "rekla to što joj je rekla". Prisjetio se riječi Marijana Valkovića, teologa moralista i bivšeg profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, koji je na jednom okruglom stolu osobama iz Ministarstva obrane rekao da je "i za nas katolike ljudska osoba najviši subjektivni autoritet u pitanjima savjesti".
- Dakle, nikakve Vladine komisije i Vladini odbori nemaju ili ne bi trebali propitivati da li čovjek po svojoj savjesti hoće ili neće ubijati - sumira Dvornik.
