Neće biti rata na istoku Evrope, bit će plina i ne trebate kupovati kalorifere, složili su se učesnici tribine koja je u organizaciji "Privrednika" i VSNM Grada Zagreba upriličena 14. decembra u Zagrebu. To je zapravo i jedino oko čega su se složili Jelena Jurišić s Hrvatskih studija, novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić i Bogoljub Lacmanović, bivši dopisnik Vjesnika iz Moskve.

- Nema šanse da Rusija napadne Ukrajinu, a priče o gomilanju ruskih trupa na granici su dimna zavjesa za predstojeći samit demokracije koji bi trebao Zapad napraviti čvršćim nakon debakla u Afganistanu - rekla je Jelena Jurišić, ističući da se u medijima, prvo rjeđe, a onda sve češće javljaju vijesti da Rusi planiraju napad.

U pričama o gomilanju Rusa na ukrajinskoj granici, kao mjestu koncentracije vojske, spominje se i Jelnja koja je na bjeloruskoj granici.

- Rusi dva puta godišnje imaju vojne vježbe, pri čemu su neke od jedinica i do 500 kilometara od granice, pa valjda imaju pravo na to. U isto vrijeme Amerikanci imaju vojne vježbe u Crnom moru, 20 kilometara od Krim - kazala je Jurišić, ističući da Amerikanci neće u Ukrajinu jer znaju da je ruska vojska jača.

- Rusi su uspjeli umanjiti efekte sankcija, pa je Rusija od prije nekoliko godina - osim što je vodeći izvoznik nafte, plina i naoružanja - prva i po izvozu žita i peradi, a u mnogim domenama su se prebacili na domaću proizvodnju - istaknula je i dodala da su Rusi siti "demokracije" iz 90-ih koju im je Zapad servirao, a koja je bila obilježena hiperinflacijom, propašću industrije i siromašenjem stanovništva, nazivajući je sramotnom.

Rusi žele da sami odlučuju o sebi, rekla je.

Kao što su Ukrajina i Gruzija meki trbuh Rusije, tako je i Srbija meki trbuh EU, pri čemu će Rusija davati pomoć Srbiji i drugim zemljama regije, ocijenila je Jurišić.

Vlado Vurušić smatra da u ovim događajima ruski predsjednik Putin nastoji ojačati svoju poziciju, ali i želju Rusije da bude međunarodni faktor, uključujući tu i otimanje Krima gdje su nekad većinu stanovništva činili Tatari te stvaranje paradržava Luganske i Donjecke Republike na istoku Ukrajine, ali i sprečavanje da Ukrajina uđe u EU i NATO. Naglasio je da se mediji u Rusiji zarobljavaju, ističući da sve nevladine organizacije koje se financiraju izvana moraju nositi oznaku "strane agenture" na što ga je Jurišić podsjetila da je u SAD takva praksa ozakonjena još 1938. godine.

On je ocijenio da Putin neće rat zbog ekonomskih razloga, što zbog reakcija i sankcija, tako i zbog onemogućavanja izvoza plina jer kroz Ukrajinu ide 75 posto plina za Evropu. Ukrajina, smatra Vurušić, ne namjerava napasti Krim i Donbas, odnosno dvije paradržave gdje je za 800.000 stanovnika omogućeno da dobiju i rusko državljanstvo.

Govoreći o tome tko je kome otimao Krim i tko čini većinu, Bogoljub Lacmanović je naveo da je po popisu iz 1939. na Krimu bilo najviše Rusa (49,5 posto), dok je Ukrajinaca bilo manje od 13 posto.

Što je Tito napravio u Jugoslaviji, stvorivši Makedoniju, Lenjin je napravio u Sovjetskom savezu, stvorivši Ukrajinu i Azerbajdžan, rekao je Lacmanović koji je Mihaela Gorbačova kritizirao jer je vjerovao na riječ NATO-u da se neće širiti na istok.

- Putin ne želi pokoriti svijet. To su pokušali Amerikanci i doživjeli fijasko, a ovo dizanje tenzija zadnji je krik SAD-a da sačuvaju hegemoniju. Rata neće biti jer se SAD boji, ocijenio je Lacmanović, ističući da Rusija želi neutralnu Ukrajinu, a SAD nemaju ništa protiv da ona bude podijeljena, kako bi u zapadni dio mogli postaviti rakete uperene prema Moskvi, rekao je.

Na pitanje gdje su u toj priči plinovod, naftovod i energenti, Lacmanović je rekao da se Hrvatska na treba brinuti jer je 2017. Prvo plinarsko društvo u Zagrebu sklopilo s Rusijom desetogodišnji ugovor o dostavi plina po povoljnoj cijeni koja će biti zadržana još pet godina, dok je na burzi mnogo puta veća.