Srpsko narodno vijeće (SNV) 23. i 24. maja u Zagrebu organizira međunarodno naučno-stručni skup "Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima" o ostvarivanju prava i mogućnostima razvoja obrazovanja na manjinskim jezicima u Hrvatskoj, kao i iskustva nastavnog personala koji učestvuju u odgojno-obrazovnom procesu.

- Nakon dugo vremena ovo je prva konferencija s međunarodnim učesnicima na kojoj će se raspravljati o tome kakvo je stanje obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima u Hrvatskoj, koliko je hrvatsko društvo multikulturalno, što bi trebalo napraviti da se unaprijedi manjinsko obrazovanje na jezicima manjina, uz komunikaciju između većinskog i manjinskog obrazovanja u Hrvatskoj, ali i da se prevladava pristup u kojem većinsko obrazovanje ima prioritet, dok su manjine neopravdano zapostavljena - rekao nam je predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac.

U izjavi za novinare naglasio je da u radu skupa učestvuju nastavnici i profesori koji rade u manjinskim sistemima obrazovanja u različitim dijelovima Hrvatske.

- Očekujemo da se ocijeni stupanj tolerancije, razmjene znanja i druga što čini zajedničku povijest većinske i manjinskih zajednica u Hrvatskoj – objasnio je Pupovac.

Naglasio je da je nekim sredinama Hrvatske postignut zavidan stupanj multikulturalnosti koji funkcionira bez obzira na jezične razlike, ostvarujući se u dvojezičnosti i međusobnom prožimanju.

- U nekim dijelovima zemlje, kao u Vukovaru, to se ne dešava, jer postoji dominantan pristup u kojem komunikacija, suradnja, razmjena iskustava i korištenje zajedničkih baština nije nešto čemu treba dati pravo građanstva - zaključio je predsjednik SNV-a.

- Konferencija je važna, ne samo kao pojedinačan događaj, nego i kao jedan u nizu onih koje organizira SNV u području znanosti i obrazovanja, koja treba biti utemeljeno na znanosti. Protivnici smo bilo kakvih jednostranih interpretacija i politizacija jer njima u obrazovanju nema mjesta, a posebno neznanstvenim i protuznanstvenim praksama koje su prisutne, ne samo u ovoj zemlji, nego i širom Evrope - naglasio je predsjednik Savjeta SNV-a Dejan Jović, podsjetivši da je SNV razvio značajan program znanstvenih istraživanja i da postoji veliki interes da se taj aspekt dodatno razvije.

Ravnatelj Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Nandor Čapo naglasio je potrebu da se zajedničkim snagama poboljšava sustav na dobrobit svih učesnika u obrazovnom procesu.

- Od 22 nacionalne manjine, njih 16 ostvaruje pravo na obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu u nekom od modela obrazovanja – od predškolskih do srednjoškolskih ustanova, u koje je u ovoj školskoj godini bilo uključeno preko 10.000 učenika - rekao je Čapo i ukazao na Nacionalni plan za uključivanje Roma koji bi trebao osigurati jednak pristup obrazovnom sustavu, kao i obrazovnu integraciju s ciljem ostvarivanja što boljih rezultata, a time i povećanje broja uspješnog završetka školovanja.

- Manjinske škole imaju sve probleme koja imaju i većinske, ali uz njih imaju i svoje posebne, pri čemu je svaka od tih škola specifična - rekao je saborski zastupnik Furio Radin.

- Živimo u svijetu u kojem vrijede definicije da su manjine mostovi i bogatstvo, da su ono što spaja nacije i države, ali taj je svijet tek donekle istinit. On je zapravo virtualan. Ako hoćemo biti iskreni do kraja, moramo reći da je zakon o odgoju i obrazovanju na manjinskim jezicima i pismima donesen vrlo teško uz mnoge kompromise. Naš zajednički zadatak trebao bi biti stvaranje amalgama koji je s jedne strane izraz odnosa koji proizlaze od integracije s većinom i poistovjećivanjem s vrijednostima društva, a s druge strane i za održavanje originalne kulture - rekao je Radin i dodao da nacionalna većina utiče na manjine, ali da bi i one morale utjecati na kulturu većinskog naroda.

Zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek naglasio je da tradicija i kultura nacionalnih manjina u Hrvatskoj nije samo pjesma, nego očuvanje običaja, jezika i pisma, a za to je najbitnija edukacija.

- Na nama je da u ovim izazovnim vremenima ostvarimo da se manjinski jezici čuju i govore i da budu ponos i bogatstvo kulture Hrvatske koja je zemlja svojih građana. Stoljećima se čuvaju jezici i pismo, obilježavaju se godišnjice čeških manjinskih ustanova uz sve izazove u obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina koje žele da Hrvatska bude takva kakvu su zamišljale - rekao je Bilek.

Očekujem da konferencija otvori prostor povezivanja među manjinama te da ćemo graditi solidarnost i zajednički artikulirati neke probleme relevantne za određene manjine na području obrazovanja, a onda pokušati združenim snagama nešto mijenjati - rekla nam je organizatorica skupa Nina Čolović iz SNV-a.

- Konferencija je iznimno važan dio rasprave o obrazovanju na manjinskim jezicima. Tu Hrvatska dobro stoji, ali ja važno čuti više mišljenja jer možemo raditi na poboljšanju - rekla nam je Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje.

Varennes: Manjine i žene najizloženiji jeziku mržnje

Prisutnima na skupu SNV-a obratio se i Fernand de Varennes, UN-ov posebni izvjestitelj o manjinskim pitanjima.

Na društvenim mrežama tri četvrtina govora mržnje usmjereno je prema ljudima manjinskog  porijekla, a naročito je to izraženo prema ženama, rekao je

- Ljudi nisu svjesni u koliko zemalja svijeta traju sukobi oko jezika. U Kamerunu traje sukob jer se manjina koja govori engleski osjeća podređeno od većine koja govori francuski. Ljudi nisu svjesni ni koliko je pravo na obrazovanje na manjinskom jeziku važno za djecu, jer su istraživanja pokazala da je nekoliko godina obrazovanja na jeziku svoje manjine dovoljno da se postignu i znatno bolji školski uspjesi i na jeziku većine. Zbog toga je bitno da djeca uče na jeziku manjine, pri čemu je važno poštovati i pismo - rekao je i naglasio potrebu da se u Hrvatskoj osigura pravo na upotrebu ćirilice.

Rekao je da postoji konvencija koja daje jamstvo da se nečije ime transkribira jeziku nacije kojoj on pripada.

– Imam francusko ime i ne volim kad mu se u ćirilici doda neko slovo. Iako sam čuo da se to radi kako bi se ono lakše izgovorilo, to se ne smije tako raditi - naglasio je Varennes.