Novosti

Društvo

Pravosuđe i Vojska Krajine

Hrvatsko pravosuđe donosi presude protiv vojnika s neprijateljske strane zbog ubojstva svojih komandanata. Županijski sud u Karlovcu osudio je 2019. bivšeg teritorijalca Vojske Republike Srpske Krajine Ignjatija Mandića jer je 6. maja 1995. ubio svog zapovjednika

Large intrigator  paulina

(foto Duško Jaramaz/PIXSELL)

Možda će se neki iznenaditi, ali hrvatsko pravosuđe donosi presude protiv vojnika s neprijateljske strane zbog ubojstva svojih komandanata.

Županijski sud u Karlovcu osudio je 2019. godine bivšeg teritorijalca Vojske Republike Srpske Krajine Ignjatija Mandića (75) jer je 6. maja 1995. ubio svog zapovjednika u mjestu Brezova Glava kod Tušilovića, na području tadašnje Republike Srpske Krajine. Mandić je ubio zapovjednika Branka Čiču zato što nije htio ukloniti njegova sina s popisa ratnog rasporeda. Karlovački sudac Ante Ujević osudio ga je u odsutnosti na kaznu zatvora od sedam godina, a Vrhovni sud je presudu potvrdio.

Milena Čalić Jelić iz pravne službe SNV-a kaže da to nije jedini kazneni predmet za kazneno djelo ubojstva počinjeno u vrijeme rata na krajiškom području, a koji je vođen pred sudovima RH.

- Sud nije prihvatio obranu okrivljenog da se radilo o nužnoj obrani. Kroz obrazloženje prvostupanjske presude vidi se da je okrivljenik, kojem se sudilo u odsutnosti, dao obranu pred sudom u Srbiji, da su svjedoci ispitani zamolbenim putem u Srbiji. Nije sporno da je kazneno djelo počinjeno u trenucima straha i panike, neposredno nakon akcije "Bljesak" te da je osuđeni pokušavao spasiti sina od uvrštavanja u "ratni raspored" - navodi Čalić Jelić.

No smatra da je u ovom neobičnom predmetu možda nastupila zastara.

- Nemajući potpuni uvid u predmet, samo na osnovi ovih činjenica, mogu upozoriti na moguću zastaru kaznenog progona. Zastara ovisi o težini počinjenog kaznenog djela, a opravdava se protekom vremena od počinjenja kaznenog djela, zaboravom, prestankom potrebe kažnjavanja, teškoćama u dokazivanju i sl. U ovom predmetu prvostupanjska presuda je donesena 24 godine nakon počinjenja ubojstva. Prema dostupnim podacima, radi se o kaznenom djelu ubojstva za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina, a zastara kaznenog progona nastupa 20 godina nakon počinjenja, točnije 20 godina nakon nastupanja štetnih posljedica, od dana kada je žrtva preminula, a sud na zastaru pazi po službenoj dužnosti - objašnjava Milena Čalić Jelić.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više